Knijga O Kristu

Matej 22:1-46

Prispodoba o velikoj gozbi

(Lk 14:16-24)

1Isus im opet počne govoriti u prispodobama. 2“S nebeskim je kraljevstvom kao kad neki kralj pripravi svadbu svojemu sinu. 3Pošalje sluge da pozovu uzvanike na svadbu, ali oni odbiju poziv. 4Pošalje druge sluge i reče: ‘Recite uzvanicima: Pripremio sam vam gozbu. Ispekli smo najslasnije meso. Sve je spremno. Dođite na svadbu!’ 5Ali oni nisu marili te odu svaki za svojim poslom—jedni na svoju njivu, drugi u trgovinu. 6Ostali uhvate sluge, premlate ih i ubiju.

7Nato se kralj razgnjevi, pošalje vojsku i smakne ubojice te im zapali grad. 8A slugama reče: ‘Svadbena je gozba, eto, spremna, ali uzvanici je nisu bili dostojni. 9Idite zato na putove i raskrižja i pozovite na svadbu koga god nađete!’ 10Sluge iziđu na putove i dovedu sve koje su mogli naći: i zle i dobre. I svadbena se dvorana napuni gostima.

11Ali kad kralj uđe pogledati goste, spazi ondje čovjeka koji nije bio odjeven u prikladnu odjeću za svadbu. 12‘Prijatelju,’ upita ga, ‘kako si ušao ovamo bez svadbenog ruha?’ Čovjek je samo šutio. 13Tada kralj zapovjedi poslužiteljima: ‘Svežite mu ruke i noge i izbacite ga u tamu gdje će biti plač i škrgut zuba. 14Jer mnogi su pozvani, ali je malo izabranih.’”

O porezu

(Mk 12:13-17; Lk 20:20-26)

15Tada se farizeji sastanu zaradi dogovora kako da Isusa uhvate u riječi. 16Odluče mu poslati neke svoje učenike skupa s herodovcima da ga upitaju: “Učitelju, znamo da govoriš istinu i da si nepristran jer ne gledaš tko je tko, nego prema istini poučavaš putu Božjemu. 17Reci nam je li dopušteno plaćati porez caru ili nije.”

18Isus prozre njihovu opakost pa reče: “Zašto me kušate, licemjeri? 19Pokažite mi kovani novac22:19 U grčkome: denar. pa ću vam reći.” Donesu mu novčić, 20a on upita: “Čiji su ovo lik i natpis na kovanici?”

21“Carevi”, odgovore.

“Onda dajte caru carevo, ali Bogu valja dati Božje”, reče im. 22Kad su to čuli, zadive se pa ga ostave i odu.

O uskrsnuću

(Mk 12:18-27; Lk 20:27-40)

23Toga dana dođu k njemu saduceji, koji tvrde da nema uskrsnuća, i upitaju ga: 24“Gospodine, Mojsije nam je dao zakon prema kojemu, umre li oženjen muškarac bez djece, njegov brat mora oženiti njegovom udovicom kako bi ona rodila sina koji će naslijediti posjed umrloga i nositi njegovo ime.22:24 Ponovljeni zakon 25:5-6. 25Bila su tako u nas sedmorica braće. Prvi od njih se oženio i umro a da nije imao djece, pa je njegova udovica postala ženom drugoga brata. 26Drugi i treći također su umrli, i tako sva sedmorica. 27Na posljetku umre i žena. 28Čija će onda ona biti žena o uskrsnuću kad je bila udana za svu sedmoricu?”

29Isus im odgovori: “U zabludi ste jer ne razumijete Sveto pismo ni Božju silu! 30Jer o uskrsnuću se neće ni ženiti ni udavati, već će biti kao anđeli na nebu. 31A glede uskrsnuća, niste li u Pismu pročitali da je Bog rekao: 32‘Ja sam Bog Abrahamov, Izakov i Jakovljev’ dugo nakon što su oni poumirali?22:32 Izlazak 3:6. A Bog nije Bog mrtvih, već Bog živih!”

33Kad je mnoštvo to čulo, ostalo je zadivljeno njegovim učenjem.

Najveća zapovijed

(Mk 12:28-31; Lk 10:25-28)

34Kad su farizeji čuli kako je Isus ušutkao saduceje, pođu skupa k njemu 35te ga jedan od njih, zakonoznanac, upita da ga iskuša: 36“Učitelju, koja je najveća zapovijed u Zakonu?”

37“‘Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim,

svom dušom svojom i svom pameti svojom!’22:37 Ponovljeni zakon 6:5.

38To je prva i najveća zapovijed. 39Druga, jednako važna, glasi:

‘Ljubi svojega bližnjega kao samoga sebe!’22:39 Levitski zakonik 19:18.

40Sve druge zapovijedi i svi zahtjevi proroka proizlaze iz tih dviju zapovijedi.”22:40 U grčkome: O tim dvjema zapovijedima ovisi sav Zakon i Proroci.

Čiji sin je Mesija

(Mk 12:35-37; Lk 20:41-44)

41Kad su se okupili farizeji, Isus ih upita: 42“Što mislite o Kristu? Čiji je on sin?”

“Davidov”, odgovore.

43On ih upita: “A zašto ga onda David, nadahnut Svetim Duhom, naziva Gospodinom kad kaže:

44‘Gospodin je rekao mojem Gospodinu:

Sjedni mi s desne strane

dok ti ne bacim pod noge tvoje neprijatelje’?22:44 Psalam 110:1.

45Dakle, ako ga sâm David je nazvao Gospodinom, kako bi mu onda mogao biti sin?”

46Nitko mu nije znao odgovoriti ni riječi. Od toga dana nitko ga se više nije usudio išta pitati.

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 22:1-46

Bodaman cayashcacunahuan chʼimbapurashpa yuyachishca parlomi

1Jesusca, parlocunallahuantaj ashtahuan yuyachishpami, paicunataca cutintaj cashna rimarca: 2«Jahua pacha Dios mandacunca, shuj jatun mandaj paipaj churita caźarachishpa, bodata ruracuj shinami. 3Chai mandajca, bodaman shamuchun cayashcacunata pushamuchunmi, paipaj runacunata cacharca. Ashtahuanpish chai cayashcacunaca, mana shamushun nircacunachu. 4Paicuna mana shamushun nijpica, mandajca cutin paipaj shujtaj runacunatami cashna nishpa cacharca: “Chai cayashcacunata cashna nigrichij: ‘Micunaca, ñamari tucui yanushca tiyacun. Huirayashca huagracunata, ovejacunatamari lluchuchircani. Tucuimi ña allichishca. Bodaman shamupaichij’ nishpa cayamugrichij” nircami. 5Cutin cayaj cachajpipish, cayashcacunaca mana shamushun nircacunachu. Ashtahuanpish, shujcunaca chagraman, shujcunaca cʼatunamanmi rircacuna. 6Cutin shujcunacarin jatun mandaj cayaj cachashcacunata japishpa, macashpa huañuchircacunami. 7Chashna rurajpica jatun mandajca achcatami pʼiñarirca. Cashna pʼiñarishpami chai huañuchijcunata huañuchichun, paicunapaj pueblotapish rupachichun, paipaj soldadocunata cacharca. 8Chashna rurashca qʼuipami jatun mandajca, paipaj runacunata cashna nirca: “Ñuca churi caźarana bodapajca, tucuimi ña allichishca. Cayashcacunaca, paicunallatajmi mana shamuipaj cashcata ricuchishca. 9Chaimanta cunanca, jatun ñancuna tupanacunman richij. Chaicunapi, pi ricurijta cai bodaman pushamugrichij” nishpami cacharca. 10Chai runacunaca ñancunaman rishpa, chaipi tucui ricurijcunata, allicunatapish mana allicunatapishmi bodaman tandachircacuna. Boda huasipi jundajtami pushamurcacuna.

11Jatun mandajca yaicushpa, tucui shamushcacunata ricushpaca, shuj runataca manapish bodaman yaicunapaj churanata churashca tiyacujtami ricurca. 12Chai runataca jatun mandajca: “Riqui, amigo. ¿Ima nishpataj canca, bodaman shamunapaj churanata mana churashpa, caiman shamurcanguiari?” nishpami tapurca. Shina tapujpica, chai runaca imata mana ni tucurcachu. 13Chaimantami jatun mandajca, paipaj servijcunataca cashna nirca: “Cai runataca chaquita, maquita huatashpa, canlla amsaman shitaichij. Chaipica huacangami, quirupish caniringami” nirca. 14Cayashcacunaca achcacunami, agllashcacunatajca ashallami» nircami.

Cesarman cuna impuestomantami tapushca

(Mar 12:13-17; Luc 20:20-26)

15Chai qʼuipami fariseocunaca, Jesustaca imata panda cutichijpica, chaillahuantaj juchachishun ninacurcacuna. 16Chaita yuyashpami Jesuspajmanca, paicunapaj yachacujcunamantapish, Herodesta catijcunamantapish shujcunata cacharcacuna. Paicunami cashna nircacuna:

—Yachachij, canca imatapish cashcatami yachachinata munangui. Taita Dios munashca shina alli causachunmi, tucuicunata alli yachachingui. Chashna cashpami, pita mana manchashpa, mana ñahuita ricushpalla, tucuicunata alli yachachingui. 17Ñucanchijman shuj yuyaillata cui: ¿Mandashcapica, Cesarman impuestota cunalla ninchu imatagari, ima ninguitaj?— nishpami tapurcacuna.

18Shina tapujpi Jesusca, millai shunguhuan tapucushcata yachashpami, paicunataca cashna nirca:

—Mishqui shimi, jayaj shungucuna, ¿ima nishpataj ñucataca chashna tapushpa umaj shamunguichij? 19Impuestota cuna cullquita ñucaman ricuchichij— nijpi, shuj denario cullquitami ricuchircacuna.

20Chaita ricuchijpimi Jesusca:

—¿Pipaj ñahui, pipaj shutitaj cai cullquipica tiyacunri?— nishpa tapurca.

21Paicuna:

—Cesarpajmi— nijpimi Jesusca:

—Shinashpaca, Cesarpajtaca paiman cuichij, Taita Diospajtaca Taita Diosman cuichij— nirca.

22Chashna nijta uyashpaca, mancharinacushpa chaimanta rircallacunami.

Saduceocunami causarinamanta tapushcacuna

(Mar 12:18-27; Luc 20:27-40)

23Chai punllallatajmi, huañushcacuna causarinata mana crij saduceocunaca, Jesusta tapungapaj shamurcacuna. 24Paicunaca cashnami nircacuna:

—Yachachij, caita uyahuai: Moisesmari cashna yachachishca: “Shuj runa manaraj huahuata charishpa huañujpica, paipaj huarmihuanca paipaj huauquillataj caźarashpa, huauquipaj randi huahuacunata charichun” nishcami. 25Ñucanchij llajtapica, canchis huauquindijmari causarcacuna. Chaicunamanta punta huauqui caźarashpaca, manaraj huahuacunayuj cashpami huañurca. Saquirij huarmihuanca, qʼuipa huauquimi caźararca. 26Qʼuipa huauquipish, huahuata manaraj charishpami huañurca. Chaipaj cati huauqui caźarashpapish, chashnallatajmi huañurca. Tucui canchis huauquindijcunami, chashnallataj tucurca. 27Tucuicunapaj catica, chai huarmipish huañurcami. 28Huañushcacuna causari punllapica, ¿maijanpaj huarmishi canga? Tucui canchistajmari, chai huarmihuan caźararcacuna— nircacunami.

29Shina nijpi, Jesusca cashnami nirca:

—Cancunaca, Dios Quillcachishcapi ima nishcatapish, Taita Dios tucuita rurai tucushcatapish mana yachashpami pandaricunguichij. 30Huañushcacuna causari punllapica mana caźarangacunachu, mana caźarachingacunapishchu. Ashtahuanpish, jahua pacha Diospaj angelcuna shinami canga. 31Huañushcacuna causarinamanta Taita Diosllataj cancunaman huillashcataca, ¿manachu ricurcanguichij imatagari? Paica cashnami nirca: 32“Ñucaca Abrahampaj, Isaacpaj, Jacobopaj Diosmi cani” nishcami. Paica mana huañushcacunapaj Dioschu, causajcunapaj Diosmi— nircami.

33Jesús chashna yachachishcata uyashpaca, gentecunaca achcatami mancharircacuna.

‘Mandashcacunaca, ¿maijantaj tucuita yalli?’ nishpami tapushcacuna

(Mar 12:28-34)

34Saduceocunata Jesús pingachishcata uyashpami, fariseocunaca paicunapura tandanacurcacuna. 35Paicunapuramanta shujca, Mandashcacuna ima shinalla cajta yachajmi carca. Paimi Jesusta pandachisha nishpa, cashna tapurca:

36—Yachachij, Mandashcapica, ¿maijan mandashcataj tucuita yallica?— nishpa tapurca.

37Chashna tapujpi, Jesusca cashnami nirca:

—“Canta Mandaj Diosta cambaj tucui shunguhuan, tucui almahuan, tucui yuyaihuan cʼuyangui” ninmi. 38Cai mandashcami, tucui mandashcacunamanta yalli. 39Cai mandashcapaj cati caj mandashcapish, caiman rijchajllatajmi. Chaipish: “Can quiquinta cʼuyarij shinallataj shujtajcunatapish cʼuyangui” ninmi. 40Cai ishqui mandashcacunatami Mandashcapish, Dios ima nishcata huillajcuna huillashcapish catin— nircami.

¿Cristotaca pipaj Churi cashcatataj yuyanguichij?

(Mar 12:35-37; Luc 20:41-44)

41Fariseocuna chaipi tandanacushca cajpirajmi, Jesusca paicunataca cashna tapurca:

42—Cristomantaca, ¿imatataj yuyanguichij? ¿Pipaj Churi cashcatataj yuyanguichij?— nijpi paicunaca:

—Davidpaj Churimi— nircacuna.

43Shina nijpimi Jesusca, cashna nirca:

—Shinashpaca, ¿ima nishpataj Davidca, Diospaj Espíritu yuyaita cujpi Cristotaca: “Ñucata Mandaj” nircari? Davidllatajmi cashnapish nirca:

44“Mandaj Diosca, ñucata Mandajtaca:

Canta pʼiñajcunata cambaj chaqui sarunapi ñuca churangacama,

ñuca alli ladopi tiyacuilla” nircami.

45Davidllataj Paitaca: “Ñucata Mandaj” nijpica, ¿ima shinataj Cristoca, Davidpaj churi cangari?— nircami.

46Jesús chashna nijpica, pipish imata mana ni tucurcachu. Chai punllamantami, cutinca ña mana imata tapurcacuna.