Mesijanski ulazak u Jeruzalem
(Mt 21:1-9; Lk 19:28-38; Iv 12:12-15)
1Kad su se Isus i učenici približili Jeruzalemu te stigli pred Betfagu i Betaniju na Maslinskoj gori, Isus pošalje naprijed dvojicu učenika. 2“Idite u ono selo pred vama”, reče im, “i čim uđete, vidjet ćete privezano magare koje još nitko nije jahao. Odvežite ga i dovedite ovamo. 3Upita li vas tko: ‘Što to radite?’ recite samo: ‘Treba Gospodinu. Brzo će ga vratiti.’”
4Oni odu i nađu magare zavezano na ulici, pokraj vrata neke kuće, te ga odvežu. 5Neki ih ljudi upitaju: “Zašto ste odvezali magare?” 6Oni im odgovore kako ih je Isus uputio te ih ljudi ostave na miru. 7Dovedu magare Isusu i prebace preko njega svoje ogrtače te ga Isus uzjaha.
8Mnogi iz mnoštva razastru po cesti pred njim svoje ogrtače, drugi opet zelene grane koje su natrgali u polju. 9I pred njim i iza njega išlo je mnoštvo i klicalo:
“Slava Bogu!11:9-10 U grčkome: Hosanna! (uzvik slavljenja koji doslovce znači “Spasi, molim te!”).
Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!
10Blagoslovljeno kraljevstvo koje on donosi,
kraljevstvo našega oca Davida!
Slava Bogu na nebu!”11:9-10 Psalam 118:25-26 i Psalam 148:1.
11Tako uđe u Jeruzalem, u Hram. Pomnjivo sve razgleda te, jer je već bilo kasno, ode s Dvanaestoricom u Betaniju.
Isus proklinje smokvu
(Mt 21:18-19)
12Sljedećeg jutra krenu iz Betanije, a Isus ogladni. 13Izdaleka opazi razlistalu smokvu pa joj priđe da vidi ima li na njoj koja smokva. Ali nije bilo ničega osim lišća jer još nije bilo vrijeme da smokva donese rod. 14Isus reče stablu: “Nikada više nitko s tebe ploda ne jeo!” Čuli su to i učenici.
Isus izgoni trgovce iz Hrama
(Mt 21:12-22; Lk 19:45-47; Iv 2:13-16)
15Kad opet stignu u Jeruzalem, on ode u Hram i počne izgoniti iz njega trgovce i njihove kupce, prevrne stolove mjenjačima novca i klupe prodavačima goluba. 16Svima zabrani da prolaze Hram noseći stvari.11:16 Ljudi su često prolazili dvorištem Hrama koristeći ga kao prečicu prema Maslinskoj gori. 17Pouči ih: “Nije li napisano u Svetome pismu: ‘Moj Hram treba biti molitveni dom za sve narode’11:17 Izaija 56:7.?, a vi ste ga pretvorili u razbojničku špilju!”11:17 Jeremija 7:11.
18Kad su to čuli svećenički poglavari i pismoznanci, počnu smišljati kako da ga ubiju. Bojali su ga se jer je narod bio oduševljen Isusovim učenjem. 19Uvečer Isus i učenici odu iz grada.
Pouka o smokvi
(Mt 21:20-22; 6:14)
20Prolazeći ujutro pokraj smokve koju je Isus prokleo, opaze da se iz korijena osušila. 21Petar se sjeti Isusovih riječi i uzvikne: “Učitelju11:21 U grčkome: Rabbi., pogledaj! Smokva koju si prokleo osušila se!”
22“Imajte vjeru u Boga!” odgovori im Isus. 23“Zaista vam kažem, kada bi tko rekao ovoj planini: ‘Digni se i baci se u more’ i pritom ne bi posumnjao u srcu, nego vjerovao da će se to i dogoditi, to bi se zaista zbilo. 24Zato vam kažem: što god da u molitvi tražite, vjerujte da ste to već dobili, pa ćete i dobiti. 25Ali kad god ustanete moliti,11:25 U Židova je bio običaj moliti se stojećki, lica uzdignuta prema nebu. najprije oprostite svima onima kojima što zamjerate da bi i vama nebeski Otac oprostio vaše grijehe.” 26Ali ne oprostite li vi drugima njihovih pogrešaka, ni vaš nebeski Otac neće vama oprostiti vaše grijehe.11:26 Većina rukopisa ne sadrži taj stih.
O Isusovoj vlasti
(Mt 21:23-27; Lk 20:1-8)
27Stignu opet u Jeruzalem. Dok je Isus prolazio Hramom, pristupe mu svećenički poglavari, pismoznanci i starješine 28te ga upitaju: “Tko ti je dao pravo da to činiš? Tko te je ovlastio za to?”
29Isus im odgovori: “Reći ću vam tko ako najprije vi meni odgovorite na pitanje: 30Je li Ivanovo krštenje bilo s neba ili od ljudi? Odgovorite mi!”
31Oni počnu umovati i međusobno raspravljati: “Ako kažemo da je s neba, pitat će nas zašto mu onda nismo vjerovali. 32A da kažemo da je od ljudi?” Bojali su se, međutim, naroda jer su Ivana svi držali za pravog proroka. 33Zato Isusu odgovore: “Ne znamo.”
A Isus im reče: “Onda ni ja vama neću reći otkuda mi vlast!”
Jesusca jatun Mandaj shinatajmi Jerusalenman yaicushca
(Mat 21:1-11; Luc 19:28-40; Juan 12:12-19)
1Ñami Jerusalén cʼuchullapi caj Betfagé, shuti, Betania shuti llajtacunaman chayarcacuna. Chaica, Olivos urcu chʼimbapurapimi. Chaipi cashpami Jesusca, Paipaj ishqui yachacujcunata cacharca. 2Paicunataca cashnami nirca: «Cancunapaj chʼimbanijpi caj, chai ashalla huasicuna tiyanman richij. Chaiman chayashpaca, pi manaraj tiyarishca burritotami huatashca shayacujta japinguichij. Chaitaca cacharishpa pushamuichijlla. 3Cacharicujpi pipish: “¿Imapajtaj chashna ruracunguichij?” nijpica: ‘Apunchij Jesusmi pushaj cacharca, ñallami saquij cachapanga’ ninguichij» nircami.
4Chashna nishpa cachajpica, quingu ñan uri, canlla pungupi malta cʼari burro huatashca shayacujta japishpami cacharicurcacuna. 5Chashna ruracujpimi, chaipi cajcunamanta shujca: «¿Imapajtaj burritotaca cacharicunguichij?» nishpa tapurca. 6Jesús nishca shinallataj huillajpica, apachun saquircallami. 7Burrota Jesuspajman apamushpaca, churanacunata burropaj jahuapi churajpimi, Jesusca tiyarirca. 8Shinallataj achcacunami, paicunapaj churanacunata ñanpi mantarcacuna. Shujtajcunaca, yura maquicunata pʼitishpami, tucui ñanta churarcacuna. 9Chaimantaca ñaupacujcunapish, caticujcunapish cashnami caparircacuna:
—¡Taita Diosca, alli nishca cachun!
¡Mandaj Dios cachajpi Shamucujta alli nishunchij!
10¡Ñucanchij yaya David mandanapi Tiyarigrijmari shamucun!
¡Paica, alli nishca cachun!
¡Jahua pacha Diosca, alli nishca cachun!— nircacunami.
11Jesusca Jerusalenman chayashpaca, Diospaj huasiman yaicushpami, tucuita ricurca. Chai qʼuipaca, ña tutayacujpimi chunga ishquita pushashpa Betaniaman rirca.
Higo yuratami Jesusca ama ashtahuan pʼucuchun nishca
(Mat 21:18-19)
12Cayandij punllaca Betaniamanta ricushpami, Jesusca yaricachirca. 13Carumanta shuj pʼangasapa higo yurata ricushpami, ‘Shuj granollapish tiyanpishchari’ nishpa ricunaman rirca. Chaiman cʼuchuyashpaca, manaraj higo tiyana punllacuna cashcamantami pʼangacunalla junda cashcata ricurca. 14Chaimantami Jesusca, higo yurataca:
—¡Cunanmantapacha pipish amataj canmantaca micuchun!— nirca. Chashna nijtaca, Paipaj yachacujcunapish uyarcacunami.
15Jerusalenman ña shayashpaca, Diospaj huasimanmi Jesusca yaicurca. Chai ucumantaca cʼatujcunatapish, randijcunatapishmi llujshichi callarirca. Shinallataj cullquita cambiajcunapaj meźacunatapish, palomacunata cʼatujcuna tiyarinatapishmi singuchishpa shitarca. 16Diospaj huasi ucuta imata apashca, caiman chaiman pasachunpish pita mana saquircachu. 17Chai qʼuipami, cashna nishpa yachachirca: «¿Manachu Dios Quillcachishcapica: “Ñuca huasica, tucui llajtacuna Ñucata mañana huasimi canga” nicujta ricunguichij? Ashtahuanpish cancunaca “shuhuacunapaj jutcutamari” rurashcanguichij» nircami.
18Chashna nijtaca Mandashcata yachachijcunapish, pushaj curacunapish uyarcacunami. Chaimantami, ima shina huañuchinata mashcarcacuna. Tucuicunallataj Pai yachachishcata ‘Allimi’ nishpa mancharinacucujpimi, mana imata rurai tucurcacuna.
19Tutayamujpica, Jesusca chai pueblomanta llujshishpa rircallami.
Jesús rimashca higo yuraca chaquirishcami
(Mat 21:20-22)
20Cayandij tutamantaca, higo yura cʼuchuta pasacushpami, sapimantataj chaquirishcata ricurcacuna. 21Chaita ricushpa yuyarishpami, Pedroca:
—¡Yachachij, riquiari Quiquin ama pʼucuchun nishca higo yuraca chaquirishcamari!— nircami.
22Jesusca, cashnami nirca:
—Taita Diosta crichij. 23Chashnataj tucunata shunguhuantaj crishpa, maijanpish cai urcuta: “Caimanta anchushpa, cuchapi siririgri” nijpica, pai nishca shinataj tucungallami. Imapish pai nishca shinami ruraringa. Chaica chashnatajmi. 24Chaimanta cancuna imata mañashpaca, japinatataj crishpa mañaichijlla, mañashca shina chasquinguichijtajmi. 25Cancuna mañangapajca, pihuan pʼiñanacushca cashpaca, chaitaraj allichinguichij. Cancunapura allichijpimi, jahua pachapi tiyacuj Yayapish cancuna mana alli rurashcataca pʼichanga. 26Cancuna mana perdonajpica, jahua pachapi caj cancunapaj Yayapish, cancunapaj juchacunataca mana perdonangachu— nircami.
‘¿Pitaj Cantaca chashna rurachun cacharca?’ nishcacunami
(Mat 21:23-27; Luc 20:1-8)
27Jerusalenman cutin tigrashpa Diospaj huasipi puricujpica, pushaj curacunapish, Mandashcata yachachijcunapish, cunaj yuyajcunapishmi Jesuspajman shamurcacuna.
28Paicunami:
—¿Pitaj caicunataca rurachicun? ¿Pitaj Cantaca cashna rurachun cacharca?— nishpa tapurcacuna.
29Jesusca cashnami cutichirca:
—Ñucapish cancunata shuj shimillata tapusha. Chaita cutichijpica, Ñucapish pi mandajpi caita ruracushcataca huillashallami. 30¿Bautiźaj Juan bautiźachunca, jahua pacha Dioschu, runacunachu cachashca canga?— nircami.
31Chashna tapujpimi, paicunapura cashna parlanacurcacuna: «“Juantaca, jahua pacha Diosmi cacharca” nijpica: “Shinashpaca, ¿ima nishpataj Juan huillashcata mana crircanguichij?” ningami. 32“Runacunallami Juantaca cacharca” nijpipish, ¿gentecunaca imatashi ninga? Tucuicunamari Juantaca, Dios ima nishcata huillaj cashcata crincuna» ninacurcami.
33Chashna yuyarinacushpami, Jesusmanca:
—Mana yachanchijchu— nircacuna.
Chaimantami Jesuspish:
—Shinashpaca, Ñucapish pi mandajpi caicunata ruracushcataca mana huillashachu— nircami.
