Juda pristaje izdati Isusa
(Mt 26:1-5, 14-16; Mk 14:1-2, 10-11; Iv 11:45-53)
1Bližio se Blagdan beskvasnih kruhova, Pasha. 2Svećenički poglavari i pismoznanci dogovarali su se kako da ubiju Isusa, ali bojali su se da se narod ne pobuni.
3Tada Sotona uđe u Judu Iškariotskoga, jednoga od Dvanaestorice. 4On ode i dogovori se sa svećeničkim poglavarima i s vojnim zapovjednicima kako će im izdati Isusa. 5Oni se obraduju i obećaju mu dati novca. 6Juda pristane. Tako on počne tražiti prigodu da izda Isusa kad mnoštva ne bude u blizini.
Posljednja večera
(Mt 26:17-30; Mk 14:12-26; Iv 13:21-30; 1 Kor 11:23-25)
7Prvog dana Blagdana beskvasnih kruhova, kad je bio običaj žrtvovati pashalno janje, 8Isus pošalje Petra i Ivana: “Idite nam pripraviti večeru da skupa blagujemo.”
9“Gdje želiš da ju pripravimo?” upitaju.
10“Čim uđete u grad”, reče im, “srest ćete čovjeka koji nosi vodu u vrču. Pođite za njim. U kući u koju uđe 11potražite domaćina pa mu recite: ‘Učitelj pita u kojoj sobi može blagovati pashalnu večeru sa svojim učenicima.’ 12On će vam pokazati veliku sobu na katu, posve pripremljenu. Ondje nam pripravite večeru.” 13Učenici odu u grad i nađu sve kako im je Isus rekao te ondje pripreme pashalnu večeru.
14Kad je za to došlo vrijeme, Isus sjedne za stol s apostolima. 15“Čeznuo sam svom dušom da blagujem s vama ovu pashalnu večeru prije svoje muke. 16Jer ju, kažem vam, neću više blagovati dok se ona ne ispuni u kraljevstvu Božjemu.”
17Uzme čašu, zahvali i reče: “Uzmite i razdijelite među sobom. 18Kažem vam, od sada više neću piti vina22:18 U grčkome: neću piti od trsova roda. dok ne dođe Božje kraljevstvo.”
19Uzme zatim kruh, zahvalio za njega, razlomi ga i podijeli im govoreći: “Ovo je moje tijelo koje se za vas predaje. Ovo činite meni na spomen.” 20Kad su povečerali, uzme čašu i reče: “Ovo je moja krv, krv Novoga saveza, koja se prolijeva za vas.
21Ali evo, moj izdajnik sjedi sa mnom za stolom. 22Ja, Sin Čovječji, moram umrijeti kako je određeno, ali teško onome koji ga izda!” 23Učenici se nato počnu međusobno pitati tko bi od njih mogao takvo što učiniti.
Tko je najveći u kraljevstvu
(Mt 20:25-28; 19:28; Mk 10:42-45)
24Počnu se zatim prepirati oko toga tko bi od njih bio najveći. 25Isus im reče: “Kraljevi ovoga svijeta vladaju svojim narodima i provodeći vlast nad njima nazivaju se dobrotvorima. 26Ali vi nemojte tako! Naprotiv, najveći među vama neka bude kao najneznatniji, a starješina kao poslužitelj. 27Jer tko je veći, onaj koji sjedi za stolom ili onaj koji ga poslužuje? Onaj za stolom, zar ne? A ja, evo, poslužujem vas. 28Ostali ste mi vjerni u mojim kušnjama. 29Zato vam u baštinu dajem kraljevsku čast što ju je meni predao moj Otac 30da jedete i pijete za mojim stolom u mojemu kraljevstvu te da sjedite na prijestoljima i sudite dvanaest Izraelovih plemena.”
Isusovo proroštvo o Petru
(Mt 26:31-35; Mk 14:27-31; Iv 13:36-38)
31“Šimune, Šimune, Sotona je zatražio da vas može rešetati kao pšenicu. 32Ali molio sam se za tebe da ti vjera ne malakše. Zato, kad se ponovno obratiš k meni, učvrsti svoju braću!”
33“Gospodine,” reče mu Petar, “spreman sam s tobom poći i u tamnicu i u smrt!”
34“Kažem ti, Petre,” reče Isus, “prije nego što pijetao zakukuriče, triput ćeš zanijekati da me uopće poznaješ.
35Kad sam vas poslao na put bez novca, bez torbe i sandala, je li vam što nedostajalo?” upita ih Isus.
“Nije”, odgovore.
36“Ali sada,” reče, “tko ima novca, neka ga ponese! Torbu također. Tko nema mač, neka proda odjeću i kupi ga za sebe 37jer se, kažem vam, mora ispuniti ono što o meni piše u Svetome pismu: ‘Ubrojen je među zločince.’22:37 Izaija 53:12. Sve što su proroci o meni napisali obistinit će se.”
38“Gospodine,” rekoše, “imamo tu dva mača!”
“Dovoljno je”, odgovori Isus.
Isus se moli u Getsemaniju
(Mt 26:36-46; Mk 14:32-42)
39Zatim ode odande te se, po običaju, zaputi na Maslinsku goru. Učenici pođu s njim. 40Kad su stigli, reče im: “Molite se da vas ne svlada kušnja!”
41Udalji se zatim od njih koliko se može baciti kamen, padne na koljena i pomoli se: 42“Oče, otkloni ovu čašu od mene ako želiš. Ipak, neka bude po tvojoj, a ne po mojoj volji.” 43Tada mu se s neba ukaže anđeo da ga ohrabri. 44Sve je žarče molio, u smrtnoj muci, a znoj mu postane poput kaplja krvi što su padale na zemlju. 45Napokon ustane, priđe učenicima i nađe ih kako spavaju iscrpljeni od žalosti. 46“Zašto spavate?” upita. “Ustanite i molite se da vas ne svlada kušnja!”
Isusovo uhićenje
(Mt 26:47-56; Mk 14:43-50; Iv 18:3-11)
47Dok je još govorio, stigne svjetina, a pred njom Juda, jedan od Dvanaestorice. Približi se Isusu i poljubi ga. 48“Juda, zar poljupcem izdaješ Sina Čovječjega?” reče Isus.
49Kad su ostali učenici vidjeli što se zbiva, upitaju: “Gospodine, da ih napadnemo mačem?” 50te jedan od njih zamahne na slugu velikog svećenika i odsiječe mu desno uho.
51Ali Isus reče: “Pustite! Ne opirite se više!” Dotakne zatim sluzi uho i iscijeli ga. 52Zatim reče ljudima koji su pošli na njega, svećeničkim poglavarima, vojnim zapovjednicima i starješinama: “Pošli ste na mene mačevima i toljagama kao na prevratnika! 53Zašto me niste u Hramu uhitili? Svaki sam dan bio ondje. Ali ovo je vaš čas i vlada tama.”
Petar se odriče Isusa
(Mt 26:67-75; Mk 14:66-72; Iv 18:15-18, 25-27)
54Isusa uhite i odvedu u dom velikog svećenika. Petar ga je izdaleka slijedio. 55Usred dvorišta stražari su naložili vatru i grijali se oko nje. Petar sjedne među njih. 56Neka sluškinja ugleda ga kako sjedi pokraj vatre, promotri ga i reče: “I ovaj je bio s Isusom!”
57Petar zaniječe. “Pa ja ga ni ne poznajem, ženo!”
58Nedugo zatim još ga netko opazi i reče: “Ti si jedan od njih!”
“Nisam, čovječe!” odgovori Petar.
59Nakon otprilike jedne ure, netko opet reče: “Ovaj je zaista bio s njim! Pa Galilejac je!”
60“Ne znam o čemu govorite, čovječe!” reče Petar. Istoga časa, dok je još govorio, oglasi se pijetao. 61Tada se Gospodin okrene i pogleda Petra, a Petar se sjeti kako mu je rekao: “Zaista ti kažem, još ove noći, prije nego što pijetao zakukuriče, triput ćeš me se odreći.” 62Iziđe iz dvorišta i gorko zaplače.
63Čuvari počnu Isusa tući i rugati mu se. 64Pokrili su mu oči i zapitkivali: “Proreci tko te je udario!” 65I obasipali su ga najrazličitijim uvredama.
Isus pred Velikim vijećem
(Mt 26:59-66; Mk 14:55-64; Iv 18:19-24)
66U osvit dana okupe se narodni starješine, svećenički poglavari i pismoznanci te izvedu Isusa pred Veliko vijeće. 67“Ako si ti Krist, reci nam to!” kazali su mu.
“Ako vam kažem, nećete mi vjerovati 68a ako vas što upitam, nećete odgovoriti”, reče im Isus. 69“Ali odsad će Sin Čovječji sjediti zdesna Svemogućemu Bogu.”22:69 Iz Psalam 110:1.
70“Ti, znači, tvrdiš da si Božji Sin!” poviču svi.
“Sami ste pravo rekli; jesam”, odgovori im.
71“Što će nam više svjedoci?” kazali su. “Sami smo čuli, iz njegovih usta!”
Judasmi Jesusta huañuchingapaj japichina tucushca
(Mat 26:1-5, 14-16; Mar 14:1-2, 10-11; Juan 11:45-53)
1Levadura illaj tandata micuna Pascua nishca punllami ña chayamucurca. 2Pushaj curacunapish, Mandashcata yachachijcunapish gentecunata manchashpami, Jesusta ima shina pacalla huañuchinata parlanacurcacuna.
3Paicuna chashna yuyacujpica, Iscariote nishca Judaspaj shungupimi Satanasca yaicurca. Paica, Jesuspaj chunga ishqui yachacujpurallatajmi carca. 4Chai runami pushaj curacunamanpish, cuidaj soldadocunata mandajmanpish, Jesusta ima shina japichinata parlagrirca. 5Chaimantami paicunaca achcata cushicushpa, Judasmanca cullquita cuna tucurcacuna. 6Paipish ña cullquita japina tucushpami, Jesustaca pi mana yachajllapi, allilla japichinata yuyarishpa puricurca.
Jesusca pai huañushcata yuyachij micunatami callarichishca
(Mat 26:17-35; Mar 10:42-45; 14:12-32; Juan 13:21-30, 37-38; 1 Cor 11:23-26)
7Ñami levadura illajlla tandata micuna punlla chayamurca. Chai punllami, Pascuapi micungapaj huata malta ovejatapish huañuchijcuna carca. 8Chaimantami Jesusca Pedrotapish, Juantapish:
—Richij, Pascuapi ñucanchij micunata allichigrichij— nirca.
9Shina nijpica:
—¿Maipitaj allichigrichun ningui?— nircacunami.
10Shina nijpica, Jesusca cashnami nirca:
—Puebloman ña yaicugricushpaca, yacu puñuta aparishca shuj runahuanmi tupanguichij. Chai runa mai huasiman yaicungacama, paita catishpa ringuichijlla. 11Chai huasiyujtaca: “ ‘Ñucanchij Yachachijca, ¿maipitaj Ñuca yachacujcunahuan Pascuapi micunataca micushun?’ ninmi” ninguichij. 12Chashna nijpi huasiyujca, ña allichishca shuj jatun ucutami altibajopi ricuchinga. Chaipi allichinguichijlla— nircami.
13Yachacujcuna rishpaca, Jesús nishca shinallataj japishpami, Pascuapi micunata allichircacuna.
14Ña micuna horas pajtajpica Jesusca, huillagrichun Pai mingashcacunandijmi tiyarirca. 15Paicunatami Jesusca, cashna nirca:
—Ñucaca manaraj llaquita apashpa, Pascuapi cashna cancunahuan micunataca achcatami munarcani. 16Cancunaman huillanimi: Cai micunataca, Taita Dios mandacunpi micungacama, cutinca mana micushachu— nircami.
17Chashna nishpa vino vasota japishpami Jesusca, Diosta pagui nishpa cashna nirca:
—Jaicachij, tucuicuna asha asha ubyaichij. 18Cancunaman huillanimi: Cunanmantaca uvas vinotaca, Taita Dios mandacunpi ubyangacama cutinca mana ubyashachu— nircami.
19Shinallataj tandatapish japishpami, Diosta pagui nirca. Chai qʼuipaca, chaupishpa chaupishpa yachacujcunaman cushpami:
—Cai copami, Ñuca yahuarhuan mushujta rurangapaj ari ninacushcata ricuchin. Mashna cutin caita ubyashpaca, Ñucata yuyarishpa chashna ruracuichij— nircami.
20Ña micushca qʼuipaca, vaso vinotapish japishpami cashna nirca:
—Cai vaso vinoca, Ñuca yahuarta cancunamanta jichashpa, shujtaj mushuj ruranata callarishcata ricuchijmi. 21Ñucata japichijca, Ñucallahuantajmi caipi tiyacun. 22Runa Aichayuj Ñucaca, ima shina tucuchun Dios munashca shinallatajmi tucusha. Shina cajpipish Ñucata japichij runaca, ¡ai, imachari tucunga!— nircami.
23Jesús chashna nijpica:
—¿Maijanshi Paita japichigrinchij?— nishpami, caishuj chaishuj tapunacurcacuna.
24Chai qʼuipami yachacujcunapurallataj:
—¿Maijanshi tucuita yalli jatun nishcaca canchij?— nishpa rimanacurcacuna.
25Ashtahuanpish Jesusca, cashnami nirca:
—Llajtacunata jatun mandajcunallamari tucuita mandashpa charincuna. Paicunapaj jahuapi caj mandajcunatapish, allita ruraj nincunami. 26Ashtahuanpish cancunaca, mana chashnachu cana canguichij. Cancunapurapi maijan jatun nishca cajca, qʼuipa huiñailla shinami cana canguichij. Shinallataj maijan pushacuj cashpaca, servicujlla cashcatami yuyana canguichij. 27¿Maijantaj jatun canga? ¿Micuj tiyarijchu, mana cashpaca micunata carajchu jatun canga imashi? Micuj tiyarijmari yalli jatunca. Chashna cajpipish, Ñucaca cancunata servij shinallatajmi cani. 28Cancunamari ima llaquicunahuan cajpipish, Ñucahuan carcanguichij. 29Chaimantami Ñuca Yaya Ñucaman mandanata cushca shinallataj, cancunatapish mandanata cuni. 30Chashna rurajpimi cancunaca Ñuca mandacunpica, Ñucahuan micunguichij, ubyanguichij. Shinallataj mandangapaj tiyarinapi tiyarishpami, chunga ishqui aillu israelcunata mandanguichij— nircami.
Jesusca Pedro ‘Paita mana rijsinichu’ ninatami huillashca
(Mat 26:31-35; Mar 14:27-31; Juan 13:36-38)
31Apunchij Jesusca, caitapish nircarajmi:
—Simón, Simón, cancunataca trigota shushuj shina rurangapaj Satanasca mañashcamari. 32Chashna cajpipish can ama huashaman tigrachun, canmanta Diosta mañarcanimi. Ña Diosman cutirishpaca, caishuj cambaj huauquicunataca Ñucata alli catichun yuyachipanguiari— nircami.
33Chashna nijpica, Pedroca cashnami nirca:
—Apunchij Jesús, Quiquinta carcelpi churajpipish, ñucaca Quiquinhuanmi casha. Huañuna cajpipish, Quiquinhuanmari huañusha— nircami.
34Chashna nijpipish, Jesusca:
—Pedro, canca cunanllatajmari gallo manaraj cantajpi Ñucataca, quimsa cutin ‘Mana rijsinichu’ ningui. Chaitaca ñami canman huillani— nircami.
35Chashna nishpaca, caishujcunatapish:
—Cancunata mochila illajllata, cullqui illajllata, pargate illajllata cachajpica, ¿ima illaj carcanguichijchu?— nishpami tapurca.
—Mana ima illahuarcachu— nircacunami.
36Shina nijpi Jesusca, cashnami nirca:
—Cunanca mochilata charijca apaichijlla, cullquita charijpish apaichijlla. Imata mana charijca, paipaj jahua churanata cʼatushpa espadata randichijlla. 37“Millaita ruraj runacunahuanmi chagrushca canga” nishpa, Quillcachishca pajtachunmi chashna rurachun nini. Cunanmi Ñucamanta Quillcachishcapi imalla nishcaca pajtagrin— nircami.
38Chashna nijpimi, yachacujcunaca:
—Riqui, Apunchij Jesús, ishqui espadacunatami charinchij— nijpi Jesusca:
—Ña chailla, allimi— nirca.
Getsemaní huertapimi Jesusca Taita Diosta mañashca
(Mat 26:36-46; Mar 14:32-42)
39Diosta yuyarina huasimanta llujshishpaca Jesusca, Olivos urcumanmi ñaupa punllacuna shinallataj rirca. Yachacujcunapish catishpa rircacunami. 40Ña chaiman chayashpaca: «Ima mana allita rurana yuyai ama japichun, Diosta mañaichij» nircami.
41Chashna nishpaca, rumita shitajpi urmana shinamanmi yachacujcunamanta caruyarca. Chaipimi, cungurishpa, Diosta cashna mañarca:
42«Ñuca Yayito, can munashpaca, cai jayaj ubyana shina llaquitaca Ñucamanta anchuchipai. Ñuca cashna nijpipish, ama Ñuca nishcataca rurapanguichu, can munashcata rurahuailla» nishpami mañarca.
43Chashna nicujpi jahua pacha ángel ricurishpami, llaquita apachun paita sinchiyachirca. 44Jatun llaquihuan huañucushpami, Diosta ashtahuan mañarca. Chashna mañacujpica, jumbipish yahuar shinami pambaman achcata shuturca.
45Diosta mañashpa jatarishpa, yachacujcunapajman tigrashpaca, llaquillacuna dormicujtami japirca. 46Chaita ricushpami: «¿Ima nishpataj dormicunguillari? Ima mana allita rurana yuyai ama japishun, jatarishpa Diosta mañaichij» nircami.
Jesustaca Judasmi japichishca
(Mat 26:47-56; Mar 14:43-50; Juan 18:2-11)
47Jesús chashna rimacujpirajmi, achca runacuna chaiman chayamurcacuna. Jesuspaj chunga ishqui yachacujcunamanta Judas shuti runami ñaupashpa pushamurca. Paica chayashcahuanmi, Jesusta muchangapaj cʼuchuyarca. 48Pai cʼuchuyajpica, Jesusca:
—Judas, ¿canca Runa Aichayuj Ñucataca muchashpachu japichingui, imamí?— nircami.
49Jesusta japichinaman shamushcata ricushpami, Paihuan cajcunaca:
—Apunchij Jesús, ¿espadahuan macanacushunchu?— nishpa tapurcacuna.
50Chashna nishpaca, Jesus-huan cajcunamanta shujca, curacunata mandaj curapaj servij shuj runapaj alli lado rinrintami espadahuan pʼitirca. 51Chashna rurajpimi, Jesusca:
—Ña chailla, paicunataca saquichijlla— nishpa, chai runapaj rinrinta tuparishpa alliyachirca.
52Alliyachishca qʼuipaca, japinaman shamushca pushaj curacunatapish, Diospaj huasita cuidajcunata mandajcunatapish, cunaj yuyajcunatapish Jesusca cashnami nirca:
—¿Ñucataca shuhuata shinachu espadacunahuan, caspicunahuan japinaman shamunguichij? 53Punllanta cancunahuan Diospaj huasipi cajpipish, Ñucataca manamari japircanguichijchu. Cunanca Ñucata japina cajpimi, amsapi mandacuj diablo yuyaita cushcamanta Ñucata japicunguichij— nircami.
Pedroca Jesusta ‘Mana rijsinichu’ nishcami
(Mat 26:57-75; Mar 14:53-54, 66-72; Juan 18:12-18, 25-27)
54Cashna nijpi Jesusta ña japishpaca, curacunata mandaj curapaj huasimanmi pushashpa rircacuna. Pedroca, huasha huashallami caticurca. 55Jesusta pushashca qʼuipaca, huasi canllapimi ninata japichishpa muyundijta tiyarishpa cunucurcacuna. Pedropish paicunahuanmi tiyarishpa cunucurca. 56Pedropish chaipi cunushpa tiyacujpi, shuj servij huarmi ricushpami:
—Riqui, cai runapishmari Paihuan carca— nirca.
57Chashna nijpimi, Pedroca chai huarmitaca:
—Pitapishchari nicungui huarmi, mana rijsinichu— nirca.
58Chaimanta ashalla qʼuipaca, cutin shujtaj paita ricushpami:
—Canpish chai runacunapuratajmari cangui— nijpi, Pedroca chai runataca:
—¡Runa, ima tucungui! Mana chaipurachu cani— nircami.
59Cutin shuj hora shinapica, shujtajpish Pedrotaca:
—Cai runapish chaihuantajmari carca. Paipish Galileallamantatajca— nircami.
60Chashna nijpipish, Pedroca chai runataca:
—Imatapishchari nicungui, mana rijsinichu— nircami.
Pedro chashna nicujpiraj, ñapish galloca cantarcallami. 61Gallo cantanca, Apunchij Jesús chainijmanta tigrarishpa ricujpimi, Pedroca: «Manaraj gallo cantajpimari, quimsa cutin Ñucataca ‘Mana rijsinichu’ ningui» nishcata yuyarirca. 62Chaita yuyarishpami, Pedroca canllaman llujshishpaca, anchata llaquirishpa, jatunta huacarca.
Soldadocunami Jesusta macashpa asishcacuna
(Mat 26:67-68; Mar 14:65)
63Chai qʼuipaca, Jesusta charicujcunaca pugllashpa asishpami huajtarcacuna. 64Ñahuita huatashpa, ñahuipi huajtashpaca:
—¿Pitaj Canta huajtanchij? Huillai— nircacunami.
65Jesustaca mana rimanacunata rimashpami, achcata cʼamircacuna.
Mandajcunapuralla tandanacushcamanmi Jesusta pushashcacuna
(Mat 26:59-66; Mar 14:55-64; Juan 18:19-24)
66Chai qʼuipami ña pacarijpica, israelcunata cunaj yuyajcunapish, pushaj curacunapish, Mandashcata yachachijcunapish tandanacurcacuna. Paicuna Jesusta, tandanacushca mandajcunapajman pushamujpimi, cashna nircacuna:
67—¿Canca Quishpichij Cristochu cangui? Huillaiari— nishpa tapujpi, Jesusca cashnami nirca:
—Ari nijpipish, cancunaca mana cringuichijchu. 68Cancunata Ñuca tapujpipish, mana cutichi tucunguichijchu, mana cacharinguichijmanpishchu. 69Shina cajpipish Runa Aichayuj Ñucaca, cunanmantami Tucuita Rurai Tucuj Taita Diospaj alli ladopi tiyacugrini— nircami.
70Chashna nijpi:
—Shinashpaca, ¿Canca Diospaj Churichu cangui?— nishpa, tucuicuna huaicashpa tapujpica:
—Ari, cancunapaj quiquin shimillahuantajmi ninguichij— nircami.
71Shina nijpi paicunaca:
—Pai imalla nishcata uyajcunata ña mana tapunachu canchij. Paipaj quiquin shimillataj imata nijtaca, ña uyashcanguichijmi— nircacunami.
