O Isusovoj vlasti
(Mt 21:23-27; Mk 11:27-33)
1Dok je poučavao i naviještao Radosnu vijest u Hramu, priđu mu svećenički poglavari, pismoznanci i starješine 2pa ga upitaju: “Tko ti je dao pravo da to činiš? Tko te je ovlastio za to?”
3On im odgovori: “Upitat ću i ja vas. Recite mi: 4je li Ivanovo krštenje bilo s neba ili od ljudi?”
5Oni počnu umovati i međusobno raspravljati: “Ako kažemo da je s neba, pitat će nas zašto mu onda nismo vjerovali. 6A ako kažemo da je od ljudi, narod će nas kamenovati jer su uvjereni da je Ivan prorok.” 7Zato odgovore Isusu da ne znaju odakle je.
8A Isus im reče: “Onda ni ja vama neću reći otkuda mi vlast!”
Prispodoba o zlim vinogradarima
(Mt 21:33-46; Mk 12:1-12)
9Isus zatim narodu ispriča prispodobu: “Neki čovjek posadi vinograd i iznajmi ga vinogradarima. Zatim otputovao na mnogo godina. 10Kad dođe vrijeme berbe, pošalje slugu da ubere njegov dio uroda. Ali vinogradari ga pretuku i pošalju natrag praznih ruku. 11Pošalje im zatim drugog slugu, ali oni i njega pretuku, izgrde i pošalju natrag praznih ruku. 12Pošalje im i trećega, ali oni ga rane i otjeraju ga.
13‘Što da učinim?’ pitao se vlasnik vinograda. ‘Poslat ću im svojega ljubljenog sina. Prema njemu će se valjda odnositi s poštovanjem.’
14Ali kad vinogradari ugledaju sina, počnu umovati: ‘Ovaj će naslijediti imanje. Ubijmo ga pa ćemo se domognuti imanja umjesto njega!’ 15Izbace ga iz vinograda i ubiju.
Što mislite da će učiniti vlasnik kad čuje što se dogodilo? 16Doći će i pobiti te vinogradare, a vinograd dati u najam drugima.”
“Ne daj Bože da se takvo što dogodi!” rekoše Isusovi slušatelji.
17Ali Isus ih dobro promotri i reče: “A što onda znači onaj ulomak iz Svetoga pisma:
‘Kamen koji su graditelji odbacili
postane ugaonim kamenom’?
18Padne li tko na taj kamen, smrskat će se, i padne li kamen na koga, satrt će ga.”
19Pismoznanci i svećenički poglavari htjeli su ga uhvatiti jer su dobro znali da se ta prispodoba odnosi na njih, ali bojali su se naroda.
O porezu
(Mt 22:15-22; Mk 12:13-17)
20Vrebajući ga, pošalju mu uhode koji su se izdavali za pravednike da ga uhvate u riječi pa da ga mogu predati upraviteljevoj vlasti. 21“Učitelju,” kazaše Isusu, “znamo da govoriš istinu i da si nepristran jer ne gledaš tko je tko, nego prema istini poučavaš putu Božjemu. 22Reci nam je li dopušteno plaćati porez caru ili nije.”
23Isus prozre njihovo lukavstvo pa reče: 24“Pokažite mi kovani novac.20:24 U grčkome: denar. Čiji su ovo lik i natpis na kovanici?”
“Carevi”, odgovore.
25“Onda dajte caru carevo, ali Bogu valja dati Božje”, reče im. 26Tako ga nisu uspjeli uhvatiti u riječi pred narodom, već su ušutjeli zadivljeni odgovorom.
O uskrsnuću
(Mt 22:23-33; Mk 12:18-27)
27Tada dođu k njemu neki od saduceja, koji tvrde da nema uskrsnuća, i upitaju ga: 28“Gospodine, Mojsije nam je dao zakon prema kojemu, umre li oženjen muškarac bez djece, njegov se brat mora oženiti njegovom udovicom kako bi ona rodila sina koji će naslijediti posjed umrloga i nositi njegovo ime.20:28 Ponovljeni zakon 25:5-6. 29Bilo je sedmero braće. Prvi se brat oženi i umre a da nije imao djece. 30Drugi se brat oženi njegovom udovicom, ali također umre, 31treći i sva ostala braća također. Tako nijedan od sedmorice ne ostavi potomstva. 32Na posljetku umre i žena. 33Čija će onda ona biti žena o uskrsnuću kad je bila udana za svu sedmoricu?”
34“Ljudi ovoga svijeta žene se i udaju,” odgovori im Isus, 35“ali oni koji budu dostojni biti dionicima onoga svijeta i uskrsnuća od mrtvih, neće se ni ženiti ni udavati. 36Neće više moći ni umrijeti: bit će poput anđela. Oni su Božja djeca, djeca uskrsnuća. 37A da će mrtvi uskrsnuti, čak je i Mojsije potvrdio u ulomku o gorućem grmu gdje Gospodina naziva ‘Bogom Abrahamovim, Izakovim i Jakovljevim’ dugo nakon što su oni poumirali.20:37 Izlazak 3:6. 38A Bog nije Bog mrtvih, već Bog živih! Svi su oni za Boga živi.”
39“Dobro si rekao, Učitelju!” rekoše neki pismoznanci. 40I više se nisu usuđivali išta ga upitati.
Čiji sin je Mesija
(Mt 22:41-46; Mk 12:35-37)
41Tada Isus upita njih: “Kako mogu tvrditi da je Mesija Davidov sin? 42Pa sâm je David u Knjizi psalama napisao:
‘Gospodin je rekao mojem Gospodinu:
Sjedni mi s desne strane
43dok ti ne bacim pod noge tvoje neprijatelje.’20:42-43 Psalam 110:1.
44Sâm ga je David nazvao svojim Gospodinom. Kako bi mu onda mogao biti sin?”
45Zatim pred svim narodom reče učenicima: 46“Čuvajte se pismoznanaca! Vole se šetati u dugim haljinama i da ih ljudi pozdravljaju na trgovima. U sinagogama vole sjediti na počasnim mjestima, a na gozbama na pročelju stola. 47Besramno troše udovička dobra, a prikrivaju se dugačkim molitvama u javnosti. Oni će biti strože kažnjeni.”
Ang Pagpangutana sa Katungod ni Jesus
(Mat. 21:23-27; Mar. 11:27-33)
1Usa ka adlaw niana, samtang nagtudlo si Jesus sa Maayong Balita sa mga tawo didto sa templo, miduol kaniya ang kadagkoan sa mga pari, ang mga magtutudlo sa Kasugoan, ug ang mga pangulo sa mga Judio. 2Nangutana sila, “Unsa ba ang imong katungod sa pagbuhat niining mga butanga dinhi sa templo. Kinsa ba gayod ang naghatag kanimo niini nga katungod?” 3Mitubag si Jesus kanila, “May pangutana usab ako kaninyo. Sultihi ninyo ako, 4kang kinsa ba naggikan ang katungod ni Juan sa pagbautismo, sa Dios ba o sa tawo?” 5Naglalis sila kon unsa ang ilang itubag, “Kon moingon kita nga, ‘Gikan sa Dios,’ moingon siya, ‘O, nganong wala man kamo motuo kang Juan?’ 6Apan kon moingon kita nga ‘Gikan sa tawo,’ batoon kita sa mga tawo, tungod kay mituo sila nga si Juan propeta sa Dios.” 7Busa mitubag sila kang Jesus nga wala sila mahibalo. 8Unya miingon si Jesus kanila, “Kon mao kana dili ko usab kamo sultihan kon diin gikan ang akong katungod sa pagbuhat niini.”
Ang Sambingay bahin sa mga Saop
(Mat. 21:33-46; Mar. 12:1-12)
9Gisuginlan dayon ni Jesus ang mga tawo niini nga sambingay, “May usa ka tawo nga may yuta nga gipatamnan niya ug ubas. Pagkahuman gipasaopan niya kini ug milakaw ngadto sa layong dapit. 10Sa panahon na sa pagpamupo sa ubas, gisugo niya ang usa ka sulugoon ngadto sa mga saop aron sa pagkuha sa iyang bahin. Apan pag-abot didto sa sulugoon, gikulata nila kini ug gipapauli nga walay dala. 11Unya nagsugo na usab ang tag-iya ug usa pa ka sulugoon. Apan pag-abot sa sulugoon didto sa mga saop gikulata usab kini ug gipakaulawan ug gipapauli usab nila nga walay dala. 12Nagsugo pa gayod ang tag-iya ug ikatulong sulugoon, apan pag-abot niya didto gipasakitan nila kini ug giabog pauli. 13Busa ang tag-iya sa ubasan miingon, ‘Unsa na lang kaha ang akong buhaton? Ah, sugoon ko na lang ang akong pinalanggang anak, kay tingali ug tahoron nila siya.’ 14Apan sa pagkakita sa mga saop sa iyang anak, miingon sila, ‘Ania na ang manununod. Dali, patyon nato siya aron maato na ang iyang mapanunod.’ 15Busa gidala nila kini ngadto sa gawas sa ubasan ug gipatay.”
Unya miingon si Jesus sa mga tawo, “Karon, unsa man ang buhaton sa tag-iya ngadto kanila? 16Sigurado gayod nga adtoon niya ang mga saop ug pamatyon. Unya pasaopan niya sa uban ang iyang ubasan.” Pagkadungog niini sa mga tawo miingon sila, “Hinaut unta nga dili itugot sa Dios nga mahitabo ang sama niana!” 17Apan gitan-aw sila ni Jesus ug gipangutana, “Unsa man diay ang kahulogan sa Kasulatan nga nagaingon:
‘Ang bato nga gisalikway sa mga panday
mao gayod hinuon ang nahimong pundasyon.’20:17 Tan-awa usab ang Salmo 118:22.
18Si bisan kinsa nga mahulog niadtong batoha mabalian, apan ang mahulogan sa maong bato madugmok gayod.”
Ang Pangutana bahin sa Pagbayad ug Buhis
(Mat. 22:15-22; Mar. 12:13-17)
19Niadtong higayona dakpon na unta siya sa mga magtutudlo sa Kasugoan ug sa kadagkoan sa mga pari, kay nahibaloan nila nga sila gayod ang iyang gitumong sa iyang sambingay. Apan nahadlok sila sa mga tawo. 20Busa naghulat na lang sila ug laing higayon. Nagpadala sila ug mga espiya nga nagpakaaron-ingnon nga maayo ang ilang tuyo, aron nga kon may makita sila nga sayop sa iyang gipanulti, isumbong nila siya ngadto sa gobernador. 21Nangutana kining mga espiya kang Jesus, “Magtutudlo, nasayod kami nga husto ang imong gipanulti ug gipanudlo. Ug wala ka gayoy gipalabi bisan kinsa, hinuon ang kamatuoran mahitungod sa kabubut-on sa Dios alang sa mga tawo mao gayod ang imong gipanudlo. 22Sa imong huna-huna, husto ba o dili nga kita, isip mga Judio, mobayad ug buhis ngadto sa Emperador sa Roma?” 23Apan nahibaloan ni Jesus ang ilang daotang tuyo, busa miingon siya kanila, 24“Pakit-a ninyo ako ug kuwarta. Kang kinsa bang hitsura ug ngalan ang nahimutang diha?” Mitubag sila, “Iya sa Emperador.” 25Busa miingon si Jesus kanila, “Kon mao kana, ihatag ninyo sa Emperador ang iya sa Emperador ug sa Dios ang iya sa Dios.” 26Busa sa atubangan sa tanan wala gayod nila siya mabitik sa iyang gipanulti. Ug tungod kay natingala sila sa tubag ni Jesus, mihilom na lang sila.
Ang Pangutana bahin sa Pagkabanhaw
(Mat. 22:23-33; Mar. 12:18-27)
27May mga Saduseo nga miduol kang Jesus. Kining mga tawhana wala nagatuo nga may pagkabanhaw. 28Nangutana sila, “Magtutudlo, gisulat ni Moises kanato kini nga balaod nga kon mamatay ang lalaki ug wala silay anak sa iyang asawa, kinahanglan nga ang iyang igsoon ang mangasawa sa nabalo aron makaanak siya alang sa iyang igsoon nga namatay.20:28 Tan-awa usab ang Deu. 25:5. 29Karon, may pito ka managsoon nga lalaki. Ang kamagulangan nakapangasawa, ug namatay siya nga walay anak. 30Busa ang balo gipangasawa sa sunod nga igsoon. Apan namatay usab siya nga wala silay anak. 31Mao usab ang nahitabo sa ikatulo nga igsoon, hangtod sa ikapito. Nangamatay silang tanan nga walay anak niadto nga babaye. 32Sa kaulahian namatay usab ang babaye. 33Karon, kon muabot na ang pagkabanhaw, kang kinsa man siyang asawa, kay silang pito nakapangasawa man kaniya?”
34Gitubag sila ni Jesus, “Dinhi sa kalibotan magminyoay ang mga tawo. 35Apan si bisan kinsa nga takos nga banhawon ug dad-on didto sa laing kinabuhi dili na magminyoay. 36Dili na sila mamatay tungod kay mahisama na sila sa mga anghel; mga anak sila sa Dios, kay gibanhaw man sila. 37Bahin sa pagkabanhaw sa mga patay, bisan gani ang giingon ni Moises didto sa nagdilaab nga sampinit nagpamatuod niini. Dili ba nga gitawag man niya ang Ginoo nga ‘Dios ni Abraham, Dios ni Isaac, ug Dios ni Jacob’20:37 Tan-awa usab ang Exo. 3:6.? 38Kini nagpamatuod nga bisan dugay na silang namatay, buhi pa gihapon sila, tungod kay ang Dios dili Dios sa mga patay, kondili Dios sa mga buhi. Alang kaniya, buhi ang tanan.” 39Ang uban nga magtutudlo sa Kasugoan miingon, “Magtutudlo, husto ang imong tubag.” 40Ug wala nay nangahas pa sa pagpangutana kaniya.
Ang Pangutana bahin sa Cristo
(Mat. 22:41-46; Mar. 12:35-37)
41Unya, nangutana si Jesus sa mga tawo, “Nganong gi-ingon man nila nga ang Cristo20:41 Cristo: sa literal, dinihogan. Ang Cristo (Mesiyas) mao ang ginahulat sa mga Judio nga muabot sa paghari kanila. kaliwat ni David? 42Kay si David mismo nagaingon man diha sa Libro sa mga Salmo:
‘Miingon ang Ginoo sa akong agalon nga hari,
Lingkod dinhi dapit sa akong tuo,
43hangtod mapailalom ko kanimo ang imong mga kaaway.’20:43 Tan-awa usab ang Salmo 110:1.
44Kon gitawag siya ni David nga iyang Ginoo, mahimo ba nga kaliwat lang siya ni David?”
Nagpasidaan si Jesus bahin sa mga Magtutudlo sa Kasugoan
(Mat. 23:1-36; Mar. 12:38-40)
45Samtang naminaw ang mga tawo kang Jesus, miingon siya sa iyang mga tinun-an, 46“Pagbantay kamo sa mga magtutudlo sa Kasugoan nga gustong magsuroy-suroy nga nagabistig taas. Sa mga dapit nga tigomanan sa mga tawo, gusto nila nga tahoron sila. Sa mga simbahan o sa mga kombira ginapili gayod nila ang mga lingkoranan nga alang sa mga pinasidunggan. 47Ginailog nila ang mga kabtangan sa mga babaye nga balo, ug ginatabon-tabonan lang nila ang ilang daotang binuhatan pinaagi sa tag-as nga mga pag-ampo. Kini sila makadawat ug mas bug-at nga silot.”
