Isus i Zakej
1Isus uđe u Jerihon. Dok je prolazio gradom, 2dođe čovjek imenom Zakej, utjecajan Židov koji je radio za rimsku poreznu upravu i vrlo se obogatio. 3Želio je vidjeti Isusa, ali je bio prenizak rastom da bi ga mogao vidjeti preko mnoštva. 4On zato potrči naprijed te se popne na smokvu pokraj koje je Isus trebao proći da s nje promatra.
5Kad je Isus stigao do njega, pogleda gore i reče mu: “Zakeju, brzo siđi! Danas moram k tebi u goste.”
6Zakej žurno siđe s drveta i primi ga u goste sav radostan. 7Ali mnoštvo koje je to promatralo počne prigovarati: “Otišao je takvom grešniku u goste!”
8A Zakej ustane i reče Gospodinu: “Gospodine, polovicu svojega imanja dat ću siromasima, a svakome koga sam prevario četverostruko ću vratiti.”
9“Danas je u ovu kuću došlo spasenje jer je i ovaj čovjek Abrahamov sin! 10Ja, Sin Čovječji, došao sam tražiti i spasiti izgubljene.”
Prispodoba o desetorici slugu
(Mt 25:14-30)
11Mnoštvo je sve to slušalo. Kako je već bio nadomak Jeruzalemu, mislili su da će se kraljevstvo Božje odmah pojaviti. Isus im zato ispriča prispodobu: 12“Neki je ugledan čovjek trebao otputovati u daleku zemlju da ga ondje okrune za kralja, a zatim se vratiti. 13Pozove zato desetoricu svojih slugu, dade svakomu pola kilograma srebra19:13 U grčkome: 10 mina (svakome jednu minu, što je u to doba iznosilo otprilike tri mjesečne plaće). te im reče: ‘Trgujte s njime dok ne dođem.’ 14Ali njegovi su ga građani mrzili i poslali su za njim poslanike s porukom: ‘Ne želimo da on kraljuje nad nama.’
15Kad se vratio kao kralj, zapovjedi da mu pozovu sluge kojima je dao novac. Htio je znati koliko je koji zaradio. 16Prvi sluga dođe i reče: ‘Gospodaru, udeseterostručio sam iznos koji si mi dao.’ 17‘Odlično! Dobar si sluga’, reče mu on. ‘Zato što si bio vjeran u najmanjemu, dajem ti da vladaš nad deset gradova.’
18Drugi sluga dođe i reče: ‘Upeterostručio sam iznos, gospodaru.’ 19‘Dobro! Vladaj nad pet gradova’, reče i njemu.
20Ali treći sluga dođe bez zarade i reče: ‘Gospodaru, evo ti srebra. Držao sam ga skrivenoga u rupcu. 21Bojao sam te se zato što si strog čovjek. Uzimaš što nije tvoje i žanješ što nisi posijao.’
22‘Zli slugo!’ odgovori mu on. ‘Sudit ću ti prema tvojim vlastitim riječima. Znao si da sam strog, da uzimam što nije moje i da žanjem što nisam posijao? 23Zašto onda nisi moj novac uložio u banku?19:23 U grčkome: kod novčara. Tako bih barem dobio kamate.’ 24Zatim kralj reče: ‘Oduzmite mu to srebro i dajte ga onome koji ima deset!’
25‘Ali, gospodaru, pa on već ima pet kilograma srebra!19:25 U grčkome: deset mina.’ kazali su.
26‘Velim vam,’ odgovori im kralj, ‘onome tko ima dat će se još, a onome tko nema oduzet će se i ono što ima. 27A moje neprijatelje, koji me nisu htjeli za kralja, dovedite ovamo i smaknite ih preda mnom.’”
Mesijanski ulazak u Jeruzalem
(Mt 21:1-11; Mk 11:1-11; Iv 12:12-19)
28Pošto im je to ispričao, Isus krene dalje prema Jeruzalemu. 29Kad se približio mjestima Betfagi i Betaniji na Maslinskoj gori, pošalje naprijed dvojicu učenika. 30“Idite u ono selo pred vama”, reče im, “i čim uđete, vidjet ćete privezano magare koje još nitko nije jahao. Odvežite ga i dovedite ovamo. 31Upita li vas tko: ‘Što to radite?’ recite samo: ‘Treba Gospodinu.’”
32Oni odu i nađu magare kako im je rekao. 33Dok su ga odvezivali, neki ih ljudi upitaju: “Zašto odvezujete magare?”
34“Gospodinu treba”, odgovore oni. 35Dovedu magare Isusu i prebace preko njega svoje ogrtače te posjednu Isusa na njega.
36Mnoštvo je pred Isusom prostiralo svoje ogrtače po putu. 37Kad se već približio obronku Maslinske gore, mnoštvo njegovih sljedbenika počne na sav glas zahvaljivati Bogu za sva slavna djela što su ih vidjeli:
38“Blagoslovljen kralj
koji dolazi u ime Gospodnje!
Na nebu mir!
Slava Bogu na nebu!”19:38 Psalam 118:25-26 i Psalam 148:1.
39Ali neki farizeji među njime kazaše: “Učitelju, opomeni svoje učenike da to ne govore!”
40“Kažem vam,” reče im Isus, “ako oni ušute, klicat će kamenje na cesti!”
Isus tuži nad Jeruzalemom
41Kad se približio Jeruzalemu i ugledao grad, Isus zaplače nad njim: 42“Kako bih volio da si danas pronašao put mira! Ali sada je prekasno i mir je skriven od tebe. 43Doći će dani kada će neprijatelj zauzeti tvoje zidine, opkoliti te i pritisnuti sa svih strana. 44Sravnit će sa zemljom i tebe i tvoju djecu u tebi. Neće od tebe ostati ni kamena na kamenu jer nisi prepoznao da te je Bog pohodio.”
Isus izgoni trgovce iz Hrama
(Mt 21:12-17; Mk 11:15-19; Iv 2:13-22)
45Kad je ušao u Hram, Isus počne iz njega izgoniti trgovce. 46“U Svetome pismu piše: ‘Moj Hram treba biti molitveni dom’, a vi ste ga pretvorili u razbojničku špilju!”,19:46 Izaija 56:7; Jeremija 7:11. reče im.
47Nakon toga Isus je danomice poučavao u Hramu, a svećenički poglavari i pismoznanci smišljali su skupa s narodnim starješinama kako da ga ubiju, 48ali im to nije polazilo za rukom jer je narod upijao svaku njegovu riječ.
Si Zakeus
1Nagsulod si Jesus sa Jerico kay didto siya maagi pakadto sa Jerusalem. 2May isa ka tawo didto nga manggaranon nga ang iya ngalan si Zakeus. Siya amo ang pangulo sang mga manugsukot sang buhis. 3Gusto gid niya nga makita kon sin-o gid si Jesus. Pero putot si Zakeus kag tungod sa kadamuon sang mga tawo indi siya makakita kay Jesus. 4Gani nagdalagan siya sa unhan kag nagsaka sa kahoy nga sikomoro agod makita niya si Jesus, kay didto gid siya dampi maagi. 5Pag-abot ni Jesus didto nagtangla siya kag nagsiling, “Zakeus, dali-dali ka nga magpanaog, kay subong nga adlaw kinahanglan didto ako madayon sa imo balay.” 6Gani dali-dali nga nagpanaog si Zakeus, kag ginbaton niya si Jesus sing malipayon gid. 7Sang makita sang mga tawo nga didto nagadayon si Jesus sa balay ni Zakeus, nagkumod sila nga nagasiling, “Ngaa dira gid siya nagadayon sa balay sinang tawo nga makasasala?” 8Didto sa iya balay nagtindog si Zakeus kag nagsiling, “Ginoo, ipanagtag ko sa mga imol ang katunga sang akon pagkabutang. Kag kon may gindayaan ako, ibalik ko sa iya ang apat ka pilo.” 9Nagsiling si Jesus sa iya, “Karon ginluwas ini nga pamilya, tungod nga kaliwat man siya ni Abraham. 10Kay ako nga Anak sang Tawo nagkadto diri sa kalibutan sa pagpangita kag sa pagluwas sang mga nagtalang.”19:10 nagtalang sa matuod nga dalan, ukon sa relasyon sa Dios.
Ang Paanggid Parte sa Tatlo ka Suluguon
(Mat. 25:14-30)
11Samtang nagapamati pa ang mga tawo, ginsugiran sila ni Jesus sang paanggid tungod kay malapit na sila sa Jerusalem kag ang hunahuna sang mga tawo masugod na gid ang paghari sang Dios. 12Nagsiling si Jesus sa ila, “May isa ka dungganon nga tawo nga naglakat sa malayo nga lugar sa pagbaton sang awtoridad bilang hari sa iya lugar, kag magabalik man siya dayon. 13Pero sa wala pa siya makahalin ginpatawag niya ang iya napulo ka suluguon kag ginpanghatagan ang kada isa sa ila sang palareho nga kantidad sang kuwarta, kag nagsiling siya sa ila, ‘Gamita ninyo sa negosyo ang akon ginhatag sa inyo samtang wala ako.’
14“Karon, ang iya mga kasimanwa wala naluyag sa iya. Gani sang nakahalin na siya, nagpadala sila sing mga representante sa ginkadtuan niya sa pagsiling nga indi nila gusto nga maghari siya sa ila. 15Pero ginhimo man siya gihapon nga hari. Pagbalik niya sa iya lugar, ginpatawag niya ang mga suluguon nga iya ginpanghatagan sang kuwarta nga inegosyo, agod mahibaluan niya kon pila ang ila naganansya. 16Ang premiro nga nag-abot nagsiling sa iya, ‘Sir, ang imo kuwarta nga ginhatag sa akon nakaganansya sang napulo ka pilo.’ 17Nagsiling ang hari, ‘Maayo gid! Maayo ka nga suluguon. Tungod nga masaligan ka sa diutay nga butang, padumalahon ko ikaw sa napulo ka siyudad.’ 18Ang ikaduha nga suluguon nag-abot man kag nagsiling, ‘Sir, ang imo kuwarta nga ginhatag sa akon nakaganansya sing lima ka pilo.’ 19Nagsabat ang hari sa iya, ‘Padumalahon ko ikaw sa lima ka siyudad.’ 20Kag nag-abot ang isa pa gid kag nagsiling, ‘Sir, ari ang imo kuwarta. Ginputos ko gid ini kag gintago, 21kay nahadlok ako sa imo tungod masyado ka kaestrikto. Ginakuha mo ang ganansya sang pinangabudlayan sang iban, kag ginakuha mo ang patubas bisan indi ikaw ang nagtanom.’ 22Nagsiling ang hari sa iya, ‘Wala ka sing pulos nga suluguon! Ang imo ginhambal amo mismo ang akon gamiton sa pagsentensya sa imo. Nahibaluan mo gali nga estrikto ako kag ginakuha ko ang ganansya sang pinangabudlayan sang iban, kag ginakuha ko ang patubas bisan indi ako ang nagtanom. 23Ti ngaa wala mo pag-ibutang sa bangko ang akon kuwarta agod sa akon pagbalik makuha ko ang akon kuwarta nga may saka pa?’ 24Kag nagsiling ang hari sa mga tawo nga nagatindog didto, ‘Kuhaa ninyo sa iya ang kuwarta kag ihatag sa tawo nga nakaganansya sing napulo ka pilo.’ 25Pero nagsabat sila, ‘Sir, may napulo na siya ka pilo.’ 26Nagsabat ang hari, ‘Sugiran ko kamo, ang bisan sin-o nga may ara hatagan pa. Pero ang wala iya, bisan ang diutay nga ara sa iya kuhaon pa. 27Kon parte sa sadto nga mga tawo nga nagakontra sa akon kag indi gusto nga maghari ako sa ila, dal-a ninyo sila diri sa akon kag pamatyon!’ ”
Ang Madinalag-on nga Pagsulod ni Jesus sa Jerusalem
(Mat. 21:1-11; Mar. 11:1-11; Juan 12:12-19)
28Pagkatapos niya hambal sadto, nagpadayon sila ni Jesus sa paglakat pakadto sa Jerusalem. 29Sang malapit na sila sa mga baryo sang Betfage kag Betania, sa bukid nga ginatawag Bukid sang mga Olibo, ginpauna ni Jesus ang duha sang iya mga sumulunod. 30Nagsiling siya sa ila, “Mag-una kamo didto sa sunod nga baryo. Pagsulod ninyo, may makita kamo nga tinday nga asno nga nahigot. Wala pa gid ini masakyi. Hubari ninyo kag dal-a diri. 31Kon may magpamangkot sa inyo kon ngaa ginahubaran ninyo ang asno, sabton ninyo nga kinahanglan sang Ginoo.” 32Gani naglakat sila nga duha, kag ang ginsiling ni Jesus sa ila natuman gid. 33Sang ginahubaran nila ang tinday nga asno ginpamangkot sila sang tag-iya, “Ngaa ginahubaran ninyo ina?” 34Nagsabat sila, “Kinahanglan ini sang Ginoo.” 35Gindala nila dayon kay Jesus. Pag-abot didto, ginhapinan nila ang asno sang ila mga panapton kag ginpasakay si Jesus. 36Sang nagasakay siya pakadto sa Jerusalem, ginhumlad sang mga tawo ang ila mga panapton sa dalan bilang pagpadungog sa iya. 37Kag sang nagapadulhog na siya halin sa Bukid sang mga Olibo, nagakalipay ang iya mga sumulunod kag nagasinggit sa pagdayaw sa Dios tungod sang mga milagro nga ila nakita. 38Nagsiling sila, “Ginapakamaayo sang Ginoo ang Hari nga iya pinadala!19:38 Salmo 118:26. Maayo na ang aton relasyon sa Dios.19:38 Maayo na ang aton relasyon sa Dios: ukon, May kalinong na nga halin sa Dios. Dayawon ta ang Dios!”
39Sa kadam-an may mga Pariseo nga nagsiling kay Jesus, “Manunudlo, pahipusa ang imo mga sumulunod.” 40Nagsabat si Jesus sa ila, “Sa pagkamatuod, kon maghipos sila, ang mga bato amo ang magasinggit sang mga pagdayaw.”
Naghibi si Jesus Para sa mga Taga-Jerusalem
41Sang malapit na si Jesus sa siyudad sang Jerusalem, kag sang makita niya ini, naghibi siya para sa mga pumuluyo sini. 42Nagsiling siya, “Kuntani nahibaluan ninyo subong nga adlaw kon ano ang makahatag sa inyo sang kalinong! Ugaling nalipdan ang inyo pag-intiendi. 43Magaabot ang adlaw nga ang inyo siyudad libutan sang kuta sang inyo mga kaaway. Kibunon nila kamo sa tanan nga direksyon agod indi gid kamo makapalagyo. 44Pamatyon nila kamo, kag gub-on nila ang inyo siyudad nga wala na gid sang may mabilin nga mga bato nga nagasalampaw. Ini tanan matabo sa inyo tungod nga wala ninyo pagsapaka ang tion nga luwason na kuntani kamo sang Dios.”
Gintabog ni Jesus ang mga Nagabaligya sa Templo
(Mat. 21:12-17; Mar. 11:15-19; Juan 2:13-22)
45Pag-abot nila sa Jerusalem, nagkadto si Jesus sa templo kag gintabog niya ang mga nagabaligya didto. 46Nagsiling siya sa ila, “Nagasiling ang Dios sa Kasulatan, ‘Ang akon balay lugar nga palangamuyuan.’19:46 Isa. 56:7. Pero ginhimo ninyo nga palanaguan sang mga tulisan.”19:46 Jer. 7:11.
47Halin sadto, nagatudlo siya sa templo adlaw-adlaw. Ang manugdumala nga mga pari, ang mga manunudlo sang Kasuguan, kag ang mga opisyal sang banwa nagtinguha sa pagpatay sa iya. 48Pero wala sila sing kahigayunan sa paghimo sini tungod kay nawili ang mga tawo sa pagpamati sang iya mga pagpanudlo.
