Isusovo pomazanje u Betaniji
(Mt 26:6-13; Mk 14:3-9; Lk 7:37-39)
1Šest dana prije početka svetkovine Pashe Isus je stigao u Betaniju, gdje je živio Lazar kojega je uskrisio od mrtvih. 2U Isusovu čast prirede gozbu. Marta je posluživala, a Lazar je sjedio s njim za stolom. 3Tada Marija uzme litru skupocjena nardova mirisna ulja, pomaže Isusu noge i otre ih svojom kosom. Sva se kuća napuni mirisom.
4Ali Juda Iškariotski—jedan od Isusovih učenika, koji ga je poslije izdao, reče: 5“Zašto se ta pomast nije prodala za trista denara i razdala siromasima?12:5 tristo denara. U to je doba jednodnevna nadnica iznosila približno 1 denar.” 6Nije to rekao zato što je mario za siromahe, nego zato što bijaše kradljivac koji je uzimao novac učenika za koji je bio zadužen.
7Isus mu odgovori: “Pusti ju na miru! To je učinila da me pripremi za ukop. 8Uvijek će biti siromaha, a ja neću uvijek biti s vama.”
9Kad su mnogi iz Jeruzalema čuli da je Isus ondje, sjate se da bi vidjeli ne samo njega nego i Lazara kojega je Isus uskrisio od mrtvih. 10Tada svećenički glavari odluče ubiti i Lazara 11jer su zbog njega mnogi Židovi napuštali njih i vjerovali u Isusa.
Isus ulazi u Jeruzalem
(Mt 21:4-9; Mk 11:7-10; Lk 19:35-38)
12Sutradan se mjestom pročulo da Isus putuje prema Jeruzalemu, pa veliko mnoštvo, okupljeno zbog Pashe, 13uzme palmine grane i pođe mu u susret ulicom kličući:
“Slava Bogu!12:13 U grčkome: Hosanna! (uzvik slavljenja koji doslovce znači “Spasi, molim te!”)
Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!
Živio kralj Izraelov!”12:13 Psalam 118:26; Sefanija 3:14.
14Isus pronađe mlado magare i sjedne na njega kako bi se ispunilo proročanstvo:
15“Ne boj se, narode izraelski!12:15 U grčkome: kćeri Sionska.
Evo, dolazi tvoj Kralj sjedeći na magaretu.”
16Njegovi učenici tada još nisu shvatili da se tako ispunjuje proročanstvo. Ali kada se Isus poslije vratio u svoju slavu, u nebo, sjetili su se da se to proročanstvo iz Svetoga pisma obistinilo pred njihovim očima.
17A ljudi iz mnoštva koji su vidjeli kako je Isus prizvao Lazara natrag u život svjedočili su o tome drugima. 18U susret mu iziđe silno mnoštvo ljudi jer su čuli za to nevjerojatno čudo. 19Tada farizeji rekoše: “Ništa nismo postignuli! Pogledajte, svi odlaze za njim!”
Isus pretkazuje svoju smrt
20Neki Grci koji su došli u Jeruzalem na svetkovinu Pashe 21priđu Filipu, koji je bio iz Betsaide u Galileji, pa mu rekoše: “Gospodine, htjeli bismo vidjeti Isusa.” 22Filip je to prenio Andriji, pa su onda skupa otišli kazati Isusu.
23Isus reče: “Došlo je vrijeme da se otkrije slava Sina Čovječjega. 24Zaista vam kažem, ne padne li pšenično zrno u tlo i ne umre li, ostaje samo. Umre li, naprotiv, donijet će mnogo roda. 25Tko voli svoj život, izgubit će ga, a tko prezre život u ovome svijetu, sačuvat će ga za vječni život. 26Svi koji žele biti mojim učenicima moraju doći i slijediti me jer moje sluge moraju biti ondje gdje sam ja. A budu li me slijedili, moj će ih Otac poštivati. 27Sad mi je duša duboko potresena. Zar da Oca molim: ‘Oče, spasi me od ovoga što me čeka’? A zbog toga sam i došao! 28Oče, proslavi svoje ime!”
Tada se začuje glas s neba: “Već sam ga proslavio i opet ću ga proslaviti!” 29Kad je to čulo mnoštvo, neki pomisle da je zagrmjelo, dok su drugi kazali da je Isusu progovorio anđeo.
30Tada im Isus reče: “Glas je govorio radi vas, a ne radi mene. 31Sad je vrijeme suda ovome svijetu! Sada će knez ovoga svijeta biti izbačen! 32A kad ja budem uzdignut sa zemlje, sve ću ljude privući k sebi.” 33To je rekao da istakne kakvom će smrću umrijeti.
34“Uzdignut?” zaprepastilo se mnoštvo. “Iz Svetoga pisma smo učili da će Krist zauvijek živjeti. Zašto govoriš da Sin Čovječji mora biti uzdignut? Tko je taj Sin Čovječji o kojemu govoriš?”
35Isus im odgovori: “Moje će vam svjetlo još samo malo svijetliti. Hodajte u svjetlu dok još možete da vas ne preplavi tama. U mraku čovjek ne vidi kamo ide. 36Vjerujte u svjetlo, dok ga još imate, da budete djecom svjetla!” Nakon toga Isus ode i skrije se od njih.
Nevjera Židova
37Pa ipak, unatoč svim čudima koja je pred njima učinio, većina ih ipak nije vjerovala u njega. 38A upravo je to pretkazao prorok Izaija:
“Gospodine, tko je povjerovao našoj poruci?
Kome se objavila snaga Gospodnja?”12:38 Izaija 53:1.
39Nisu mogli vjerovati jer je Izaija također rekao:
40“Bog im je zaslijepio oči i otvrdnuo srca
tako da očima ne vide, srcem ne razumiju,
niti se meni obraćaju da ih ozdravim.”12:40 Izaija 6:10.
41To je rekao Izaija, koji je vidio njegovu slavu i o njemu govorio.12:41 Izaija 6:1-5.
42Ipak su i mnogi židovski vođe vjerovali da je Isus Mesija, ali to nisu htjeli priznati zbog straha da će ih farizeji izopćiti iz sinagoge. 43Ljudska im je slava bila draža od Božja.
44Isus poviče mnoštvu: “Tko vjeruje u mene, vjeruje u onoga koji me poslao. 45Jer kad mene gledate, vidite onoga koji me je poslao. 46Ja, svjetlo, došao sam na svijet da svi koji u mene vjeruju više ne ostanu u tami.
47Čuje li tko moje riječi, a ne posluša ih, neću mu ja suditi—jer sam došao spasiti svijet, a ne osuditi ga. 48Tko me prezre i ne primi mojih riječi, imat će svojeg suca. U posljednji će mu dan suditi riječ koju sam vam navješćivao. 49Jer ja nisam govorio sam od sebe, nego vam kazujem ono što mi je Otac zapovjedio. 50Znam da je njegova zapovijed vječni život i kad vam govorim, govorim vam ono što je meni rekao Otac.”
Wɔsra Yesu Ngo Wɔ Betania
1Aka nnansia na Twam Afahyɛ no adu no, Yesu kɔɔ Betania, kurow a na Lasaro a Yesu nyan no fii awufo mu no te mu no mu. 2Wɔtoo Yesu pon. Marta na ɔsomee wɔ saa aponto yi ase. Lasaro tenaa Yesu nkyɛn pɛɛ wɔ ɔpon no ho. 3Wɔredidi no, Maria faa ngohuam bi a ne bo yɛ den behwie guu Yesu nan ase de ne tinwi pepae. Ngo no hua gyee fie hɔ nyinaa.
4Yuda Iskariot a ɔyɛ asuafo no mu baako a akyiri no obeyi Yesu ama no ani annye nea ɔbea yi yɛe no ho, 5enti ɔkae se, “Adɛn nti na woantɔn saa ngohuam yi na yɛamfa sika no amma ahiafo?” 6Ɛnyɛ sɛ na odwen ahiafo ho nti na ɔkaa saa asɛm yi, na mmom, na ɔyɛ ɔkorɔmfo, na esiane sɛ na ɔhwɛ asuafo no sika so nti, na owiawia bi.
7Yesu kae se, “Munnyaa ɔbea yi haw! Nea ɔbea yi ayɛ yi, ɔde asiesie me ama me wu. 8Mo ne ahiafo na ɛwɔ hɔ bere biara, na me de, me ne mo rentena hɔ daa.”
9Bere a Yudafo no tee sɛ Yesu wɔ Betania no, wɔn mu pii kɔɔ hɔ. Ɛnyɛ Yesu nko nti na wɔkɔɔ hɔ, na mmom, wɔkɔɔ hɔ sɛ wɔrekɔhwɛ Lasaro a Yesu nyan no fii awufo mu no nso. 10Afei, asɔfo mpanyin no bɔɔ pɔw sɛ wobekum Lasaro nso, 11efisɛ esiane Lasaro wusɔre no nti, na nnipa bebree retwe wɔn ho afi Yudafo mpanyin no ho abedi Yesu akyi.
Yesu Hyɛn Yerusalem Sɛ Ɔhene
12Ade kyee no, nnipadɔm a wɔaba Twam Afahyɛ no tee sɛ Yesu reba Yerusalem no, 13wobubuu berɛw de kohyiaa no kwan de ahurusi teɛteɛɛ mu se,
“Hosiana!”
“Nhyira nka nea ɔreba wɔ Awurade din mu no!”
“Nhyira nka Israelhene!”
14Yesu rekɔ no, na ɔte afurum ba bi so sɛnea Kyerɛwsɛm hyɛɛ ho nkɔm se,
15“Nsuro, Ɔbabea Sion!
Hwɛ sɛ wo hene te afurum ba so
reba wo nkyɛn.”
16Mfiase no, asuafo no ante eyinom nyinaa ase kosii sɛ wɔhyɛɛ Yesu anuonyam no ansa na wɔrekae se, Kyerɛwsɛm no aka saa asɛm yi nyinaa afa ne ho dedaw, na ɛno ara ne nea wɔayɛ no.
17Nnipa a na wɔwɔ hɔ a wohuu sɛ Yesu nyan Lasaro fii awufo mu no kaa asɛm a esii no kyerɛɛ afoforo. 18Eyi nti na nnipa bebree kɔɔ se wɔrekohyia Yesu kwan no, efisɛ na wɔate sɛ wayɛ anwonwade. 19Farisifo no huu nea ɛrekɔ so no, wɔkae se, “Anyɛ yiye! Monhwɛ sɛ nnipa no nyinaa atu adi nʼakyi!”
Yesu Hyɛ Ne Wu Ho Nkɔm
20Afahyɛbere no mu no, Helafo bi nso kɔɔ Yerusalem sɛ wɔrekɔsom. 21Wɔkɔɔ Filipo a ofi Betsaida no nkyɛn kɔka kyerɛɛ no se, “Owura, yɛpɛ sɛ yehu Yesu.” 22Filipo kɔbɔɔ Andrea amanneɛ ma wɔn baanu kɔka kyerɛɛ Yesu.
23Yesu ka kyerɛɛ wɔn se, “Bere no aso sɛ wɔbɛhyɛ Onipa Ba no anuonyam. 24Mereka nokware akyerɛ mo se, sɛ wɔamfa burofua anhyɛ fam amma amporɔw na amfifi a, ɛda so yɛ burofua no ara, nanso sɛ ɛporɔw na efifi a, ɛsow aba pii. 25Obiara a ɔdɔ ne kra no bɛhwere ne nkwa, na nea ɔnnɔ ne kra no benya nkwa a enni awiei. 26Obiara a ɔpɛ sɛ ɔsom me no, ɛsɛ sɛ odi mʼakyi, na baabiara a mewɔ no, ɛsɛ sɛ mʼasomfo nso wɔ hɔ bi.”
27Yesu kae se, “Afei de, me kra ho yeraw no na asɛm bɛn na menka? Menka se, ‘Agya, gye me fi saa amanehunu yi mu ana?’ Nanso, eyi nti na wosomaa me baa wiase sɛ mimmehu amane. 28Agya, hyɛ wo din anuonyam!”
Ɔkasa wiee no, nne bi fi ɔsoro kae se, “Mahyɛ no anuonyam dedaw na mɛsan mahyɛ no bio.” 29Nnipakuw a na wɔwɔ hɔ no tee nne no, wɔkae se aprannaa na ɛrebobɔ mu. Ebinom nso kae se, ɔsoro ɔbɔfo na ɔkasa kyerɛɛ no.
30Nanso Yesu ka kyerɛɛ wɔn se, “Mo nti na saa nne yi kasae na ɛnyɛ me nti. 31Afei, bere adu sɛ wobu wiase atɛn na wotu ɔbonsam a odi wiase so no gu. 32Sɛ wonya ma me so fi asase so a, mɛtwe nnipa nyinaa aba me nkyɛn.” 33Ɔkaa eyi de kyerɛɛ owu ko a obewu no.
34Nnipa no kae se, “Kyerɛwsɛm no di adanse sɛ, Agyenkwa no renwu da. Adɛn nti na woka kyerɛ yɛn se, ‘Ɛsɛ sɛ wɔma Onipa Ba no so’. Hena ne saa Onipa Ba no?”
35Yesu buaa wɔn se, “Me hann no bɛhyerɛn ama mo mmere tiaa bi mu. Ɛno nti, monnantew mu bere a mowɔ saa hann no mu yi nkɔ baabiara a mopɛ sɛ mokɔ, ansa na sum aduru; anyɛ saa a morenhu kwan. 36Bere a mowɔ hann mu yi, munnye hann no nni na moayɛ hann no mma.” Yesu kaa nsɛm yi wiee no, ofii hɔ de ne ho kohintawee.
Yudafo Gu So Gye Akyinnye
37Ɛwɔ mu sɛ na Yesu ayɛ anwonwade ahorow ama Yudafo no ahu de, nanso na wonnye no nni ara. 38Eyi ne Odiyifo Yesaia asɛm a ɔkae se,
“Awurade, hena na wagye yɛn asɛnka adi?
Na hena nso na Awurade wʼanwonwadwuma no ada adi akyerɛ no?”
39Yudafo no annye anni efisɛ, na Odiyifo Yesaia asan aka se,
40“Onyankopɔn afura wɔn ani,
na wapirim wɔn koma,
sɛnea ɛbɛyɛ a wɔrentumi nnan
mma me nkyɛn na masa wɔn yare.”
41Yesaia kaa eyi faa Yesu anuonyam a daakye obenya a Onyankopɔn yi kyerɛɛ no no ho.
42Mpo, na Yudafo mpanyimfo no mu pii gye Yesu di, nanso na wosuro sɛ, sɛ Farisifo no hu wɔn a, wɔremma wɔmma asɔredan no mu bio. 43Na wɔpɛ sɛ nnipa bɛkamfo wɔn sen sɛ Onyankopɔn bɛhyɛ wɔn anuonyam.
44Yesu teɛɛ mu se, “Obiara a ogye me di no, ɛnyɛ me nko na ogye me di, na ogye nea ɔsomaa me no nso di. 45Na nea ohu me no hu nea ɔsomaa me no nso. 46Maba wiase sɛ hann, na obiara a ogye me di no ankɔ so antena sum mu.
47“Obiara a ɔte mʼasɛm na onni so no, meremmu no atɛn. Efisɛ mamma sɛ merebebu nnipa atɛn, na mmom, mebae sɛ merebegye wɔn nkwa. 48Obiara a ɔpo me na onnye mʼasɛm nni no, otemmufo bi wɔ hɔ a obebu no atɛn. Me nsɛm a maka akyerɛ mo no na atemmuda no ebebu mo atɛn. 49Nsɛm a maka no nyinaa, ɛnyɛ mʼankasa mʼadwene na mede ka kyerɛɛ mo, na mmom ɛyɛ nea Agya no ka kyerɛɛ me se menka nkyerɛ mo no. 50Minim sɛ asɛm biara a Agya no ahyɛ me sɛ menka no de nnipa kɔ nkwa a enni awiei mu; enti asɛm a ɔbɛka akyerɛ me sɛ menka biara no, ɛno na meka!”
