Veliki primjeri vjere
1Vjera je čvrsto pouzdanje da će se dogoditi ono čemu se nadamo; ona je dokaz stvarnosti koju ne vidimo. 2Vjerom su naši praoci postignuli da ih Bog pohvali.
3Vjerom znamo da je sve što postoji stvoreno Božjom zapovijedi, da je stvoreno iz nevidljivoga.
4Vjerom je Abel prinio Bogu bolju žrtvu nego Kain. Bog je prihvatio Abelovu žrtvu kako bi pokazao da je on pravedan čovjek. Tako nam Abel, iako odavno mrtav, još govori zbog svoje vjere.
5Zbog svoje vjere Henok je prenesen u nebo a da nije iskusio smrti; “nestao je jer ga je Bog uzeo”.11:5 Postanak 5:24. Ali prije nego što je prenesen primio je svjedočanstvo da je ugodio Bogu. 6Bogu ne možete nikada udovoljiti bez vjere. Tko želi doći k Bogu, mora vjerovati da Bog postoji i da nagrađuje one koji ga iskreno traže.
7Vjerom je Noa izgradio korablju da svoju obitelj spasi od potopa. Poslušao je Boga koji ga je upozorio da će se zbiti ono što se nikada prije nije dogodilo. Vjerom je osudio ostali svijet i stekao pravednost pred Bogom.
8Vjerom je Abraham poslušao Boga kad ga je pozvao da ostavi dom i ode u drugu zemlju koju mu je Bog dao u baštinu. Otišao je ne znajući kamo ide. 9Čak i kad je stigao u zemlju koju mu je Bog obećao, i ondje je živio po vjeri—jer bio je poput tuđinca i živio je pod šatorom, skupa s Izakom i Jakovom kojima je Bog dao isto obećanje. 10Jer iščekivao je grad s vječnim temeljima, kojega je Bog graditelj i tvorac. 11Vjerom je i Sara s Abrahamom mogla začeti dijete unatoč svojoj poodmakloj dobi i unatoč tomu što nije mogla imati djece. Abraham je vjerovao da će Bog održati obećanje.11:11 U nekim rukopisima: Sara je vjerovala da će Bog održati obećanje. 12Tako je od jednog Abrahama, prestara da ima djecu, nastao narod brojan poput zvijezda na nebu i neizbrojiva pijeska na morskoj obali.
13Svi su ti ljudi u vjeri umrli a da nisu primili što im je Bog obećao, već su to vidjeli samo izdaleka i prihvatili priznajući da su na zemlji tuđinci i pridošlice. 14A tko za sebe tako kaže, očito čezne za domovinom. 15Da su mislili na zemlju iz koje su došli, mogli su se u nju vratiti. 16Ali oni su se radovali boljemu mjestu, nebeskoj domovini. Zato se Bog ne srami nazvati njihovim Bogom. Pripravio im je nebeski grad.
17Vjerom je Abraham prinio Izaka kao žrtvu kad ga je Bog kušao. Taj Abraham, koji je već imao Božja obećanja, bio je spreman žrtvovati vlastitog sina, Izaka. 18Bog mu je obećao: “Po Izaku će ti se nazivati potomstvo.”11:18 Postanak 21:12. 19Vjerovao je da Bog može Izaka, ako i umre, oživjeti. To se donekle i dogodilo jer je Izak za Abrahama bio osuđen na smrt, ali je oživio.
20Vjerom je Izak blagoslovio dvojicu svojih sinova, Jakova i Ezava, pouzdajući se u Boga glede budućnosti.
21Vjerom je i Jakov, već star i na umoru, blagoslovio obojicu Josipovih sinova te se poklonio Bogu oslanjajući se na štap.
22Vjerom je i Josip na samrti s pouzdanjem govorio o tomu kako će Bog izvesti izraelski narod iz Egipta te zapovjedio da ponesu sa sobom i njegove kosti.
23Vjerom su Mojsija roditelji, kad se rodio, skrivali tri mjeseca. Vidjeli su da im je Bog dao lijepo djetešce i nisu se bojali kraljeve naredbe.
24Vjerom je Mojsije, kad je već odrastao, odbio zvati se sinom faraonove kćeri. 25Radije je odabrao da bude zlostavljan skupa s Božjim narodom nego da uživa u prolaznim zadovoljstvima grijeha. 26Vrednijim od egipatskog blaga smatrao je trpjeti sramotu zbog obećanoga Krista jer je gledao na nagradu koju će dobiti od Boga. 27Vjerom je Mojsije otišao iz Egipta ne bojeći se kraljeva bijesa, postojano kao da pred sobom gleda nevidljivoga Boga. 28Vjerom je zapovjedio izraelskome narodu da svetkuje pashalnu večeru i da poprska dovratke janjećom krvlju kako im Zatornik ne bi poubijao prvorođenu djecu.
29Vjerom je izraelski narod prošao kroz Crveno more kao po suhu tlu, a Egipćani su se utopili kad su to pokušali.
30Vjerom izraelskog naroda koji je sedam dana ophodio Jerihon pale su njegove zidine.
31Vjerom je bludnica Rahaba preživjela u tome gradu i nije poginula s nevjernicima jer je lijepo primila uhode.
32Što još reći? Predugo bi trajalo da vam potanko pričam o Gideonu, Baraku, Samsonu, Jefti, Davidu, Samuelu i prorocima. 33Ti su ljudi vjerom u Boga osvajali kraljevstva, pravedno vladali i primili što im je Bog obećao. Zatvorili su lavovima ralje, 34ugasili žestinu ognja, izbjegli smrtonosnoj oštrici mača. Oporavili su se od slabosti, ojačali u boju i nagnali u bijeg tuđinske vojske. 35Neke su žene zbog uskrsnuća ponovno zadobile svoje pokojne.
Druge su pak vjernike mučili, ali su oni radije umrli nego da se odreknu Boga pa da ih oslobode. Pouzdavali su se da će uskrsnuti u bolji život. 36Nekima su se izrugivali i bičevali ih, okivali ih i bacali u tamnice. 37Neke su kamenovali, neke prepilili napola, neke ubili mačem. Neki su hodali obučeni u ovčje i kozje kožuhe. Bili su gladni, potlačeni i zlostavljani. 38Svijet ih nije bio dostojan. Lutali su pustinjom i planinama, skrivali se u špiljama i jamama.
39Svi su ti ljudi stekli Božju naklonost zbog svoje vjere, a nitko od njih nije primio ono što im je Bog obećao. 40Jer Bog nam je svima namijenio bolje. Oni će postignuti savršenstvo, ali tek skupa s nama.
Ang Pagtuo sa Dios
1May pagtuo kita kon hugot ang aton pagsalig nga mabaton ta ang mga butang nga aton ginalauman, kag bisan wala pa naton makita ang mga ginpromisa sang Dios, nasiguro ta nga mabaton gid naton ini. 2Tungod sa pagtuo sang aton mga katigulangan gindayaw sila sang Dios.
3Tungod sa pagtuo, nahibaluan ta nga ang kalibutan ginhimo paagi sa paghambal sang Dios. Gani ang mga butang nga aton makita ginhimo halin sa indi makita.
4Tungod sa pagtuo, naghalad si Abel sa Dios sang halad nga mas maayo sang sa kay Cain. Kag tungod sa iya pagtuo ginkabig siya sang Dios nga matarong, kay ginbaton sang Dios ang iya halad. Gani bisan patay na si Abel may ginatudlo siya gihapon sa aton paagi sa iya pagtuo.
5Tungod sa pagtuo, wala mapatay si Enoc kundi gindala siya sang Dios didto sa pihak nga kabuhi. “Wala na siya makita diri sa duta tungod kay ginsaylo siya sang Dios.”11:5 Gen. 5:24. Kag nagsiling man ang Kasulatan nga ginsaylo siya didto sang Dios tungod kay nalipay ang Dios sa iya kabuhi. 6Ang tawo nga wala sing pagtuo indi gid makahatag sing kalipay sa Dios. Tungod kay ang bisan sin-o nga nagapalapit sa Dios kinahanglan magtuo nga may Dios kag magtuo nga siya ang nagahatag sang balos sa mga tawo nga nagapangita sa iya.
7Tungod sa pagtuo, ginpati ni Noe ang paandam sang Dios parte sa mga magakalatabo bisan wala pa niya ini makita. Gani naghimo siya sang barko agod maluwas siya kag ang iya pamilya. Kag paagi sa iya pagtuo ginhukman ang mga tawo sa kalibutan, pero siya iya ginkabig sang Dios nga matarong.
8Tungod sa pagtuo, gintuman ni Abraham ang ginsiling sang Dios nga magkadto siya sa lugar nga ginpromisa sa iya. Ginbayaan niya ang iya lugar bisan wala siya nakahibalo kon diin gid ang lugar nga kadtuan niya. 9Kag tungod man sa pagtuo, nag-estar si Abraham sa sadto nga duta nga ginpromisa sa iya bisan nag-estar lang siya sa mga tolda nga daw sa estranghero kaupod sang iya anak nga si Isaac kag sang iya apo nga si Jacob, nga kapareho niya nga magabaton sang promisa sang Dios. 10Kay ang matuod, ang siyudad nga ginapaabot ni Abraham wala sing iban kundi ang siyudad nga malig-on gid, nga ginplano kag ginpatindog sang Dios mismo.
11Tungod man sa pagtuo, nakapabata pa si Abraham bisan tigulang na gid siya kag bisan baw-as pa ang iya asawa nga si Sara, kay nagpati siya sa ginpromisa sang Dios sa iya nga makabata si Sara. 12Gani halin kay Abraham, nga wala na gid sing paglaom nga makapabata, naghalin ang mga kaliwat nga pareho kadamo sang mga bituon sa langit kag pareho man sang balas sa baybay nga indi maisip.
13Ini tanan nga tawo nagkalamatay nga nagatuo. Wala nila nabaton ang ginpromisa sang Dios sang buhi pa sila, pero nasiguro nila nga magaabot ang adlaw nga mabaton gid nila ang ila ginapaabot. Gin-ako nila nga sila mga estranghero lang kag indi taga-diri sa sining kalibutan. 14Ang mga tawo nga nagahambal pareho sina nagapakilala lang nga ginapangita nila ang lugar nga puwede nila masiling nga ila gid. 15Wala na nila pagdumduma ang lugar nga ila ginhalinan, tungod kay kon gindumdom pa nila, may kahigayunan sila sa pagbalik didto. 16Pero ang ila ginhimo, ginpalabi gid nila ang mas maayo nga lugar, kag ini wala sing iban kundi ang siyudad nga didto mismo sa langit. Gani wala mahuya ang Dios nga tawgon nila siya nga ila Dios, kay ginpreparahan niya sila sang isa ka siyudad.
17-18Tungod sa pagtuo, ihalad kuntani ni Abraham ang iya anak nga si Isaac sang gintilawan siya sang Dios. Handa si Abraham nga ihalad ang iya bugtong11:17-18 bugtong: ukon, pinasahi. nga anak bisan nagpromisa ang Dios sa iya nga, “Sa kay Isaac magahalin ang imo mga kaliwat nga akon ginpromisa.”11:17-18 Gen. 21:12. 19Kay nagapati siya nga kon mapatay gid man si Isaac banhawon man siya sang Dios. Gani daw sa nabanhaw si Isaac halin sa kamatayon kag nakabalik kay Abraham.
20Tungod sa pagtuo, ginbendisyunan ni Isaac ang iya mga anak nga si Jacob kag si Esau nga mangin maayo ang ila palaabuton.
21Tungod sa pagtuo, sang mapatay na si Jacob, ginbendisyunan niya ang iya mga apo nga mga anak ni Jose. Kag nagsimba siya sa Dios samtang nagapanukod sa iya baston.
22Tungod sa pagtuo, nagsiling si Jose sang madali na lang siya mapatay, nga ang mga Israelinhon magahalin sa Egipto, kag nagbilin siya nga dal-on nila ang iya mga tul-an kon maglakat na sila.
23Tungod sa pagtuo, ang mga ginikanan ni Moises wala mahadlok nga maglapas sa sugo sang hari, tungod kay sang pagkakita nila nga guwapo ang ila anak gintago nila ini sa sulod sang tatlo ka bulan.
24Kag tungod sa pagtuo, wala nagsugot si Moises sang may edad na siya nga tawgon pa siya nga anak sang prinsesa nga anak sang hari sang Egipto.11:24 hari sang Egipto: sa Hebreo, Faraon. 25Ginpalabi pa niya ang pag-antos upod sa mga katawhan sang Dios sang sa magpangalipay sa sala sa malip-ot lang nga tion. 26Ginkabig niya nga mas madamo nga pagpakamaayo ang iya mabaton kon mag-antos siya sang mga kahuy-anan para kay Cristo kaysa maangkon niya ang tanan nga manggad sa Egipto. Kay nagapaabot siya nga may balos siya nga mabaton.
27Kag tungod sa pagtuo, naghalin si Moises sa Egipto nga wala nahadlok nga maakig ang hari sa iya. Bisan mabudlay ang iya naagihan gin-antos niya ini kag wala gid siya nagbalik tungod kay daw nakita niya ang indi makita nga Dios. 28Tungod sa iya pagtuo, gin-umpisahan niya ang pagselebrar sang ginatawag nga “Piesta sang Paglabay sang Anghel.” Ginsilingan niya ang tanan nga Israelinhon nga wisikan nila sang dugo sang karnero ang ila mga puwertahan, agod nga kon maglabay ang anghel sang Dios nga magapamatay sang mga kamagulangan, magalabay lang ini kag indi niya pag-ilakip ang ila mga kamagulangan.
29Tungod sa pagtuo, nakatabok ang mga Israelinhon sa Mapula nga Dagat nga daw nagalakat lang sila sa mamala nga duta. Pero pagtabok sang mga taga-Egipto nga nagalagas sa ila, sila iya nagkalalumos.
30Tungod sa pagtuo, narumpag ang pader sang Jerico sa tapos nga makamartsa ang mga Israelinhon sa palibot sini sa sulod sang isa ka semana.
31Tungod sa pagtuo, si Rahab nga nagbaligya sang iya lawas wala mapatay kaupod sang mga taga-Jerico nga wala nagtuman sa Dios, kay ginbaton niya sa iya balay ang mga espiya nga ginsugo ni Josue.
32Hasta na lang diri ang akon isugid sa inyo parte sa mga tawo nga nagtuo sa Dios, tungod kay kulangon kita sa tiyempo kon isugid ko pa sa inyo ang parte sa ila ni Gideon, Barak, Samson, Jefta, David, Samuel kag sa mga propeta sang una. 33Tungod sa ila pagtuo, ginpamierde nila ang mga ginharian, nagdumala sila sing matarong, kag nabaton nila ang mga ginpromisa sang Dios sa ila. Tungod sa ila pagtuo wala sila pagtukba sang mga leon, 34wala sila napaso sa nagadabadaba nga kalayo, kag nalikawan nila ang kamatayon sa espada. Ang iban sa ila puwerte kaluya pero ginpabaskog sila sang Dios. Nangin maisog sila sa inaway kag napierdi nila ang mga soldado sang iban nga banwa. 35May mga babayi man nga tungod sa ila pagtuo sa Dios, ang ila mga anak nga napatay nabuhi liwat. Ang iban nga nagtuo sa Dios ginsakit hasta mapatay, tungod kay indi gid sila magbaton sang kondisyon nga kon magtalikod sila sa ila pagtuo mahilway sila. Kay nahibaluan nila nga magaabot ang adlaw nga banhawon sila sang Dios kag mabaton nila ang mas maayo pa nga kabuhi. 36Ang iban sa ila ginyaguta kag ginhanot, kag may iban man nga ginpanggapos kag ginpangpriso. 37Ang iban ginbato hasta mapatay, ang iban ginlagari hasta mautod, kag ang iban pa gid ginpamatay sa espada. Ang iban sa ila nagbayo na lang sang panit sang karnero kag kanding. Puwerte sila kaimol, kag ginhingabot kag ginpintasan sang mga tawo. 38Napilitan sila nga magpanago sa kamingawan, sa kabukiran, sa mga kuweba, kag sa mga buho sang duta. Pero sa matuod lang, ang mga malain nga mga tawo diri sa kalibutan indi bagay nga mag-upod sa ila.
39Sila nga tanan ginadayaw tungod sa ila pagtuo. Pero wala nila nabaton sa ila nga tiyempo ang ginpromisa sang Dios. 40Kay may mas maayo pa nga plano ang Dios para sa aton, tungod kay gusto niya nga kita makaupod nila kon tumanon na niya ang iya ginpromisa.
