Knijga O Kristu

Evanđelje po Mateju 21

Mesijanski ulazak u Jeruzalem

1Kad su se Isus i učenici približili Jeruzalemu te stigli pred Betfagu na Maslinskoj gori, Isus dvojicu od njih pošalje naprijed.

'Idite u selo pred vama

Prigovori li vam tko zbog toga, recite: "Gospodinu trebaju' pa će ih odmah pustiti.'

To se dogodilo da se ispuni proročanstvo:
    'Recite izraelskomu narodu[a]:
    Evo, kralj ti se vraća,
    ponizan jaše na magarcu,
    na magaretu, mladomu magaričinu.'[b]

Učenici odu i učine kako ih je Isus uputio.

Dovedu magaricu i magare, prekriju ih svojim ogrtačima, pa Isus sjedne na njih.

Silno je mnoštvo prostiralo svoje ogrtače po putu, a neki su trgali grane s drveća i prostirali ih putem.

Ljudi koji su išli pred njim i za njim klicali su:
    'Slava[c] Sinu Davidovu!
    Blagoslovljen koji dolazi u
    ime Gospodnje!
    Slava Bogu na nebu!'[d]

10 Kad je ušao u Jeruzalem, cijeli se grad uskomešao. 'Tko je taj?' pitali su.

11 Mnoštvo je odgovaralo: 'To je Isus, prorok iz Nazareta u Galileji.'

Isus izgoni trgovce iz Hrama

12 Isus uđe u Hram i počne iz njega izgoniti sve trgovce i njihove kupce, prevrne stolove mjenjačima novca i klupe prodavačima goluba.

13 'U Svetome pismu piše: "Moj Hram treba biti molitveni dom

14 U Hramu mu priđu slijepi i hromi te ih on iscijeli.

15 Kad su svećenički poglavari i pismoznanci vidjeli čudesa koja je učinio i čuli djecu u Hramu kako kliču: 'Slava Sinu Davidovu!' razgnjeve se

16 i upitaju ga: 'Čuješ li ti što govore?''Čujem

17 Zatim se vrati u Betaniju da ondje prespava.

Isus proklinje smokvu

18 Vraćajući se ujutro u Jeruzalem, Isus ogladni.

19 Opazi pokraj puta smokvu i priđe joj, ali na njoj ne nađe ničega osim lišća. Nato joj reče: 'Ne bilo više nikada na tebi roda!' I smokva se smjesta osuši.

20 Učenici se zaprepaste. 'Kako se smokva tako brzo sasušila?' pitali su.

21 'Zaista vam kažem,' odgovori im Isus, 'budete li imali vjere i ne budete li sumnjali, činit ćete ne samo to što sam ja učinio sa smokvom nego kažete li ovoj planini: "Digni se i baci se u more!' - to će se i dogoditi.

22 Sve što s vjerom zamolite, primit ćete.'

O Isusovoj vlasti

23 Isus ode u Hram. Dok je ondje poučavao, priđu mu svećenički poglavari i narodni starješine pa ga upitaju: 'Tko ti je dao pravo da to radiš? Tko te je ovlastio za to?'

24 'Reći ću vam tko ako najprije vi meni odgovorite na pitanje:

25 Je li Ivanovo krštenje bilo s neba ili od ljudi?'Oni počnu umovati i međusobno raspravljati: 'Ako kažemo da je s neba, pitat će nas zašto mu onda nismo vjerovali.

26 A od mnoštva nas je strah reći da je bilo od ljudi jer Ivana svi drže za proroka.'

27 Zato Isusu odgovore: 'Ne znamo.'A Isus im reče: 'Onda ni ja vama neću reći otkuda mi vlast!'

Prispodoba o dvojici sinova

28 'Što mislite o ovomu: Neki je čovjek imao dva sina. Reče prvomu: "Sine, idi danas raditi u vinogradu!'

29 "Neću!' odgovori on, ali se poslije predomisli i ode.

30 Otac i drugome sinu reče isto. 'Idem, oče!' odgovori sin, ali se zatim predomisli i odustane.

31 Koji je od njih dvojice ispunio očevu volju?''Onaj prvi

32 Jer Ivan Krstitelj došao vam je pokazati put pravednosti, ali mu niste povjerovali, a bludnice i pokvarenjaci jesu. Pa čak ni kad ste to vidjeli, niste se pokajali i vjerovali mu.'

Prispodoba o zlim vinogradarima

33 'Poslušajte još jednu prispodobu. Neki čovjek posadi vinograd i ogradi ga, iskopa tijesak za grožđe i izgradi kulu. Zatim ga iznajmi vinogradarima i otputuje.

34 Kad dođe vrijeme berbe, pošalje sluge da uzmu njegov dio uroda.

35 Ali vinogradari ih pograbe te jednoga pretuku, drugoga ubiju, a trećega kamenuju.

36 On zatim pošalje više slugu nego prvi put, ali vinogradari i s njima jednako postupe.

37 Naposljetku pošalje k njima svojega sina misleći: "Prema mojem sinu sigurno će se odnositi s poštovanjem.'

38 Ali kad vinogradari ugledaju sina, rekoše: "Ovaj će naslijediti imanje! Ubijmo ga pa ćemo se domoći imanja umjesto njega!'

39 Pograbe ga, izbace iz vinograda i ubiju.

40 Što mislite, upita Isus, kako će vlasnik imanja postupiti s tim vinogradarima kada se vrati?

41 Te će zlikovce bez smilovanja pogubiti, a vinograd iznajmiti drugima koji će mu davati urod kad za to dođe vrijeme.'

42 Isus ih upita: 'Niste li nikada čitali u Svetom pismu:
    "Kamen koji su graditelji odbacili
    postane ugaonim kamenom.
    To je Gospodnje djelo,
    čudesno našim očima.'[e]

43 Zato vam kažem, oduzet će vam se Božje kraljevstvo i dat će se narodu koji će davati njegove plodove.

44 Padne li tko na taj kamen, smrskat će se, i padne li kamen na koga, satrt će ga.'[f]

45 Kad su svećenički poglavari i farizeji čuli te prispodobe i shvatili da govori o njima,

46 htjeli su ga uhvatiti, ali bojali su se mnoštva koje je Isusa smatralo prorokom.

Notas al pie

  1. Evanđelje po Mateju 21:5 U grčkome: Recite kćeri sionskoj; Izaija 62:11.
  2. Evanđelje po Mateju 21:5 Zaharija 9:9.
  3. Evanđelje po Mateju 21:9 U grčkome: Hosanna! (uzvik slavljenja koji doslovce znači 'Spasi sada!')
  4. Evanđelje po Mateju 21:9 Psalam 118:25-26 i Psalam 148: 1.
  5. Evanđelje po Mateju 21:42 Psalam 118: 22-23.
  6. Evanđelje po Mateju 21:44 Neki rani rukopisi ne sadrže ovaj stih.

Mushuj Testamento Diospaj Shimi

Mateo 21

Jesusca jatun Mandaj shinatajmi Jerusalenman yaicushca

1Jesusca, Paipaj yachacujcunandij Jerusalenman c'uchuyamushpaca, Olivos yuracuna tiyan urcu c'uchullapi caj Betfagé pueblomanmi chayarca. Chaiman chayashpaca Jesusca, Paipaj yachacujcunamanta ishquitami, cashna nishpa cacharca: «Ch'imba ashalla huasicuna tiyanman richij. Chaipica, huahuandij mama burromi huatashca shayacunga. Chaita cacharishpa pushamugrichij. Cacharicujpi maijan imata nijpica: “Apu Jesús pushamuchun nijpimi pushacunchij, ñallami saquij cachanga” ninguichij» nircami.

Dios ima nishcata huillaj huillashca pajtachunmi, chashnaca tucurca. Paica cashnami nishca:

«Sion pueblopi cashna huillaichij:
“Riquichij, cancunata Jatun Mandajca alli shungumi.
    Burropi tiyarishcami, cancunapajman shamucun.
Paica aparij burropaj huahua malta burropimi,
    tiyarishca shamucun” nichij» nishcami.

Chai ishqui yachacujcuna rishpaca, Jesús mandashca shinami rurarcacuna. Huahuandij mama burrota Jesuspajman apamushpaca, paicunapaj jahua churanata burrocunapaj jahuapi churajpi Jesusca tiyarircami. Jesushuan ricuj chai tucui gentecunami, paicunapaj churanacunata Jesuspaj ñaupaj ñanpi mantarcacuna. Cutin maijancunaca, yura ramacunata p'itishpami, ñanpi churarcacuna. Chai tucui gentecunaca ñaupacujcunapish, caticujcunapish:

–¡Davidpaj Churi, Canca allimari cangui!

¡Mandaj Dios cachajpi Shamucujta alli nishun!

¡Jahua pachapipish sumaj nishca cachun!– nishpami caparircacuna.

10 Jerusalenman Jesús ña yaicujpica, tucuicunami:

–¿Pitaj cai runaca?– nishpa, achcata mancharircacuna.

11 Chaimantami, Paihuan shamujcunaca:

–Paica, Dios ima nishcata huillajmari. Galileapi caj Nazaretmantamari– nircacunami.

Diospaj huasipi c'atucujcunatami Jesús llujshichishca

12 Diospaj huasiman Jesús yaicushpaca, chaipi c'atucuj randicujcunataca, tucuicunatami llujshichishpa cacharca. Cullquita cambiajcunapaj meźacunatapish, palomacunata c'atucujcuna tiyacushcatapish t'angashpami, pambaman shitarca. 13 Chashna rurashpami, Jesusca cashna nirca: «Dios Quillcachishcapica: “Ñuca huasica, ñucata mañana huasimi canga” ninmi. Ashtahuanpish cancunaca, shuhuacunapaj jutcutamari rurashcanguichij» nircami.

14 Jesús Diospaj huasipi cajpica, ñahui mana ricujcuna, suchucuna shamujpi tucuicunatami alliyachirca. 15 Diospaj huasipi Jesús chashna mancharinacunata rurajtaca, curacunata mandajcunapish, Mandashcata yachachijcunapish ricurcacunami. Shinallataj: «Davidpaj Churi, canca allimari cangui» nishpa huambracuna caparicujtapish uyarcacunami. Chaimantami paicunaca, achcata p'iñarircacuna. 16 Chashna p'iñarishpami Jesustaca:

–Cai huambracuna ima shina caparicujtaca, ¿uyanguichu?– nishpa tapurcacuna.

Chashna tapujpimi, Jesusca:

–Ari, uyanitajmari. Dios Quillcachishcapica:

“Uchilla huambracuna, chuchucuj huahuacunami Cantaca alli nincuna”

nishcataca, ¿manachu shuj cutillapish ricushcanguichij?– nirca.

17 Chashna nishpaca paicunata saquishpa, Jerusalenmanta Betaniaman rishpaca, chaipimi pacarirca.

Higo yuratami Jesusca ama ashtahuan p'ucuchun nishca

18 Jesusca cayandij tutamanta utcata Jerusalenman tigracushpami, yaricachirca. 19 Chaimantami, ñan c'uchullapi shayacuj higo yurata ricushpaca, chaiman c'uchuyarca. Shuj granollapish illaj, chushaj p'angacunalla junda cashcata ricushpami, chai yurataca:

–¡Cunanmantaca, ña ama p'ucungui!– nishpa rimarca.

Chashna nijpica, chai yuraca ñapish chaquirircallami. 20 Jesuspaj yachacujcuna chaita ricushpaca, achcata mancharishpami:

–¿Ima shinataj cai higo yuraca, can rimanca chaquirinllachu, imamí?– nishpa tapurcacuna.

21 Chashna tapujpi, Jesusca cashnami nirca:

–Mana caita chaita yuyashpa, chashnataj ruranata crishpaca, cancunapish higo yurata ñuca chaquichishca shinallataca, mana rurai tucunguichijchu. Ashtahuanpish, cai urcuta: “Caimanta anchushpa, mama cuchapi siririgri” nijpica, cai urcuca rinmanllami, chaica chashnami. 22 Ima mañashcatapish cuna cashcata crishpa mañashpaca, japinguichijllami– nircami.

‘¿Pitaj Cantaca chashna rurachun cacharca?’ nishcacunami

23 Chai q'uipami Jesusca, Diospaj huasiman yaicushpa yachachicurca. Chaipi yachachicujpica mandajcunapish, cunaj yuyajcunapish Jesuspajman shamushpami:

–¿Pitaj caicunataca rurachicun? ¿Pitaj cantaca cashna rurachun cacharca?– nishpa tapurcacuna.

24 Jesusca cashnami nirca:

–Ñucapish cancunataca, shuj shimillata tapusha. Chaita huillajpica, ñucapish pi caicunata rurachicushcata huillashami. 25 Bautiźaj Juan bautiźachunca, ¿jahua pacha Dioschu, runacunachu, pitaj cachashca canga?– nishpa tapujpimi, paicunapura cashna parlanacurcacuna:

«“Juantaca, jahua pacha Diosmi cacharca” nijpica: “Shinashpaca, ¿ima nishpataj Juan huillashcata mana crircanguichij?” ningami. 26 “Runacunallami Juantaca cacharca” nijpica, ¿gentecunaca imatashi ninga? Tucuicunamari Juantaca, Dios ima nishcata huillaj cashcata crincuna» ninacurcacunami.

27 Chashna ninacushpami, Jesusmanca:

–Manamari yachanchijchu– nircacuna.

Shina nijpimi, Jesusca:

–Shinashpaca, ñucapish pi caicunata rurachun cachashcataca, mana huillashachu– nirca.

Ishqui churicunahuan ch'imbapurashpa yuyachishca parlomi

28 –¿Caica cancunapica, imataj yuyachin?

Shuj runami ishqui churita charirca. Chai runaca, punta churitami: “Riqui huahua, cunan punlla ñuca chagrapi uvasta pallagri” nirca. 29 Shina nijpi chai churica: “Mana rishachu” nicushpapish, q'uipata alli yuyarishpaca rircallami. 30 Chai runaca caishuj churipajman rishpaca, ñaupa churita nishca shinallatajmi nirca. Chashna nijpi chai churica: “Ari yayito, rishami” nishpapish, mana rircachu. 31 Chai ishqui churimantaca, ¿maijantaj yaya munashcataca rurarca?– nijpimi, paicunaca:

–Ñaupa churimi yaya munashcata rurashca– nircacuna.

Chashna nijpica, Jesusca cashnami nirca:

–Impuestota japijcunaraj, huainayashpa causaj huarmicunarajmi, Dios mandacunmanca cancunapaj ñaupa yaicungacuna, chaica chashnatajmi. 32 Bautiźaj Juan shamushpa, Diosman cutirichun yachachicujpipish, mana crircanguichijchu. Ashtahuanpish impuestota japijcunaraj, huainayashpa causaj huarmicunarajmi, pai huillashcataca crircacuna. Chaita ricushpapish cancunaca, Juan huillashcataca mana crircanguichijchu, manataj Diospajman cutirircanguichijchu.

Chacarerocunahuan ch'imbapurashpa yuyachishca parlomi

33 Yuyachij cai parlotapish alli uyaichij. Shuj runami paipaj allpapi, uvasta tarpurca. Chagra muyundijtaca rumicunahuanmi pircarca. Chai allpallapitajmi, uvasta capingapajpish shuj tanqueta rurarca. Chapangapajpish, shuj torretami pircarca. Chai q'uipaca chagrayujca, uvas chagrata shuj chacarerocunaman mingashpa, caru llajtaman rircallami. 34 Uvasta pallana punllacuna ña chayamujpica, chai chagrayujca pai japina cashcata chaupimuchunmi, paipaj servijcunataca, chagrajcunapajman cacharca. 35 Ashtahuanpish chagrajcunaca, chai servijcuna chayajpica japishcahuanmi shujtaca macarca, caishujtaca huañuchirca, shujtaca rumicunahuan shitashpa cacharcacuna. 36 Chashna rurajpipish chagrayujca, ñaupaman cachashcata yalli tauca runacunatami cacharca. Chaicunatapish ñaupaman cachashcacunata shinallatajmi rurarcacuna.

37 Tucui chaicunata cachashca q'uipaca, chagrayujca: ‘Ñuca churitatajca manchangacunami’ nishpami, paita cacharca. 38 Ashtahuanpish paipaj churi shamucujta ricushpacarin, chai runacunaca paicunapura: “Caimari cai tucuitaca japinga. Ñucanchij japingapaj paitaca huañuchishunchij” ninacurcami. 39 Shina ninacushpami, paitaca uvas chagramanta llujshichishpa huañuchircacuna.

40 Chashna ruraj runacunataca chagrayuj shamushpaca, ¿imatashi ruranga?– nishpami tapurca.

41 Chashna tapujpica paicunaca, cashnami nircacuna:

–Chashna ruraj millai runacunataca, mana llaquishpa huañuchinmanca. Chagratapish, uvas p'ucujpi chaupishpa cuipaj shujtajcunaman cunmanca– nircacunami.

42 Shina nijpi Jesusca, cashnami nirca:

–Dios Quillcachishcapi imata nicujtaca, ¿manatajchu ricushcanguichij imatagari? Chaipica cashnamari nicun:

“Huasita rurajcuna mana nishpa shitashca Rumillatajmi,
    huasichingapaj callari esquinapi churana Rumi tucushca.
Chaitaca, Mandaj Diosmi chashna rurashca.
    Chaita ricushpaca mancharinchijmi” nicunmi.

43 Chaimanta caita huillanimi: Taita Diosca, Pai mandacushcataca cancunata quichushpami, Paita alli caźuj shujtajcunaman cunga. 44 Maijan chai Rumipi urmashpaca, p'aquiringami. Maijanpaj jahuapi chai Rumi urmashpacarin, ñutungamari– nircami.

45 Yuyachij chai parlocunata uyashpaca, curacunata mandajcunapish, fariseocunapishmi, ‘Ñucanchijtamari chashna rimacushca’ nirircacuna. 46 Chaimantami, Jesustaca huañuchingapaj japishun nircacuna. Shina cajpipish Jesustaca, ‘Dios ima nishcata huillajmi’ ninacuj cajpi, tucuicunata manchashpami, mana imata rurai tucurcacuna.