Pavao na Malti
1Kad smo dospjeli na sigurno, doznali smo da se otok zove Malta. 2Njegovi su žitelji bili neobično ljubazni prema nama. Bilo je hladno i kišilo je pa su zapalili vatru i okupili nas oko nje da se ugrijemo.
3Pavao nakupi naramak granja i baci ga na vatru, ali zbog vrućine iz njega iziđe zmija i uhvati mu se za ruku. 4Kad su žitelji otoka vidjeli da mu ta životinja visi na ruci, rekli su: “Taj je čovjek zacijelo ubojica. Umaknuo je moru, ali Pravda mu ne dopušta živjeti.” 5Ali on otrese zmiju u vatru, neozlijeđen. 6Ljudi su čekali da otekne i da se sruši mrtav. Ali pošto su dugo čekali, a nije se dogodilo ništa, predomisle se i zaključe da je bog.
7Nedaleko odande nalazilo se imanje poglavara tog otoka, Publija. On nas primi i tri nas je dana ljubazno gostio. 8Publijeva su oca mučile vrućica i srdobolja pa je ležao. Pavao uđe k njemu, položi na njega ruke i pomoli se—i iscijeli ga. 9Nakon toga dolazili su još mnogi bolesnici s otoka te su ozdravljali. 10Iskazali su nam zato mnoge počasti, a kad smo odlazili, stavili su nam u lađu sve što nam je trebalo.
Pavao stiže u Rim
11Tri mjeseca nakon brodoloma otplovili smo nekom aleksandrijskom lađom koja je prezimila na otoku. Na pramcu je imala kip Dioskura.28:11 Kip rimskih bogova—blizanaca Kastora i Poluksa. 12Doplovili smo najprije u Sirakuzu28:12 Na Siciliji. i ondje ostali tri dana. 13Odande smo, ploveći uz obalu, stigli u Regij.28:13 Na jugu Italije. Dan poslije počne puhati južnjak pa smo za dva dana stigli u Puteole. 14Ondje smo naišli na braću koja su nas zamolila da ostanemo sedam dana. Tako smo stigli u Rim.
15Kad su braća u Rimu čula da dolazimo, iziđu nam u susret do Apijeva trga28:15 Sedamdesetak kilometara udaljenog od Rima. i Triju gostionica. Kad ih je spazio, Pavao zahvali Bogu i ohrabri se.
16Kad smo ušli u Rim, Pavlu dopuste da stanuje posebno, s vojnikom koji ga je čuvao.
Pavao u Rimu propovijeda pod stražom
17Tri dana nakon što je došao Pavao sazove židovske uglednike te im reče: “Braćo, ništa nisam učinio protiv našega naroda ni protiv običaja naših predaka, ali ipak su me u Jeruzalemu uhitili i predali u ruke Rimljanima. 18Rimljani su me nakon istrage htjeli pustiti jer su zaključili da ničim nisam zaslužio da umrem. 19Židovi su se tome usprotivili pa sam se zato morao prizvati na cara—a ne zato što bih htio tužiti vlastiti narod. 20Zato sam, eto, zamolio da vas vidim i da vam govorim: zbog Izraelove nade, Mesije.”
21“Mi nismo čuli ništa protiv tebe”, odgovore mu oni. “Niti smo dobili kakvo pismo iz Judeje, niti nam je tko od braće koja su došla ovamo što rekao. 22Ali htjeli bismo čuti što ti misliš jer o toj kršćanskoj sljedbi znamo samo da joj se posvuda protive.”
23Dogovore se te jednog dana mnogi dođu u njegov stan. Govorio im je o Božjemu kraljevstvu i od jutra do večeri ih poučavao o Isusu iz Mojsijeva zakona i proročkih knjiga. 24Neki su povjerovali, a neki nisu. 25Kad su se tako u neslozi počeli razilaziti, Pavao ih isprati riječima: “Dobro je Sveti Duh rekao vašim precima po proroku Izaiji:
26‘Slušat ćete moje riječi,
ali nećete ih razumjeti;
gledat ćete moja djela,
ali nećete dokučiti njihova značenja.
27Jer srca su se ovoga naroda usalila,
uši njihove ne čuju, a oči su zatvorili—
tako njihove oči ne vide
i njihove uši ne čuju,
a srca im ne mogu razumjeti.
Zato se ne mogu obratiti k meni
da ih iscijelim.’28:26-27 Izaija 6:9-10.
28Hoću dakle da znate: Bog je svoje spasenje poslao poganima i oni će ga prihvatiti.”28:28 Većina rukopisa ne sadrži taj stih.
30Sljedeće dvije godine Pavao je živio u unajmljenom stanu. Primao je sve koji su dolazili. 31Hrabro je propovijedao o Božjemu kraljevstvu i otvoreno poučavao o Gospodinu Isusu Kristu. I nitko ga nije pokušavao spriječiti.
Sa Malta
1Sang didto na kami sa takas nga luwas na sa peligro, nasapwan namon nga ang ato nga isla ginatawag Malta. 2Maayo gid sa amon ang mga pumuluyo didto. Nagdabok sila sang kalayo tungod nga nagaulan kag ginatugnawan kami. Kag samtang nagapainit-init kami, gin-abiabi nila kami. 3Nagtipon si Pablo sang isa ka bugkos nga kahoy nga inuggatong. Pero pagbutang niya sang kahoy sa kalayo, nagguwa dayon ang dalitan nga man-og sa sadto nga gatong tungod sa init sang kalayo, kag ginkagat ang iya kamot. 4Pagkakita sang mga pumuluyo didto sang man-og nga nagakabit sa kamot ni Pablo, nagsiling sila, “Sigurado gid nga kriminal ini nga tawo. Nakaluwas siya sa dagat pero indi magtugot ang dios28:4 dios: ukon, diosa. sang katarungan nga mabuhi pa siya.” 5Pero ginwaslik lang ni Pablo ang man-og didto sa kalayo kag wala man siya maano. 6Nagapaabot ang mga tawo nga magbanog ang kamot ni Pablo ukon matumba siya kag mapatay. Pero madugay na ang ila hulat kag wala gid maano si Pablo. Gani nagbaylo ang ila hunahuna kag nagsiling sila, “Isa siya ka dios!”
7Ang ngalan sang pangulo sang sadto nga lugar amo si Publius. Ang iya duta malapit gid lang sa amon gintakasan. Maayo ang iya pagbaton sa amon, kag sa sulod sang tatlo ka adlaw didto kami sa iya nagdayon. 8Natabuan man sadto nga ang amay ni Publius nagamasakit. May hilanat siya kag ginadisenterya. Gani nagsulod si Pablo sa iya kuwarto kag nagpangamuyo. Dayon gintungtong niya ang iya kamot sa nagamasakit kag nag-ayo siya. 9Tungod sa sadtong hitabo, ang tanan nga nagamasakit didto sa isla nagkaladto sa amon kag gin-ayo man sila. 10Madamo ang ila ginhatag sa amon nga mga regalo. Kag sang magpanakayon na kami, gindul-ungan pa nila kami sang amon mga kinahanglanon didto sa sakayan.
Halin sa Malta pa-Roma
11Sa tapos sang tatlo ka bulan nga pagtiner namon sa isla sang Malta, nagsakay kami sa isa ka sakayan nga nagpalipod didto sang tigmaladlos. Ini nga sakayan halin sa Alexandria. Ang iya marka sa dulong amo ang larawan sang kapid nga dios. 12Paghalin namon sa Malta, nag-agi kami sa Syracuse kag tatlo kami ka adlaw didto. 13Halin didto nagpanakayon28:13 nagpanakayon: sa literal, nagburdahi. kami hasta nakaabot kami sa Regium. Sang madason nga adlaw naghuyop ang habagat, kag sa sulod sang duha ka adlaw nakaabot kami sa Puteoli. 14Didto may nakita kami nga mga kauturan kay Cristo. Nagpangabay sila sa amon nga magtiner didto sa ila sing isa ka semana. Pagkatapos nagderetso kami sa Roma. 15Pagkabati sang mga tumuluo sa Roma nga nag-abot na kami, ginsugat nila kami sa Merkado sang Apius28:15 sang Apius: ukon, ni Apius. kag sa Tres Tabernas. Sang makita ni Pablo ang mga tumuluo nagpasalamat siya sa Dios kag nagbakod ang iya kaugalingon.
Sa Roma
16Sang pag-abot namon sa Roma, gintugutan si Pablo sa pag-estar kon diin ang luyag niya, nga may isa ka soldado nga magabantay sa iya.
17Pagkaligad sang tatlo ka adlaw, ginpatawag ni Pablo ang mga pangulo sang mga Judio sa Roma. Sang nagatipon sila, nagsiling siya, “Mga utod, bisan wala ako sang may nahimo nga kontra sa aton banwa ukon sa mga kinabatasan nga halin sa aton mga katigulangan, gindakop nila ako sa Jerusalem kag gin-akusar sa gobyerno sang Roma. 18Gin-imbistigar ako sang Romanhon nga mga opisyal, kag pagkatapos nga mahibaluan nila nga wala gid ako sing may nahimo nga malain agod sentensyahan nga patyon, buy-an kuntani nila ako. 19Pero ginbalabagan sang mga Judio, gani napilitan ako nga magdangop sa Emperador, bisan wala ako sing kaso kontra sa akon kasimanwa nga mga Israelinhon. 20Amo ini nga ginpatawag ko kamo, agod makahambal ako sa inyo, kay ginakadenahan ako subong tungod nga nagapati ako sa ginalauman sang mga Judio.”
21Nagsiling sila kay Pablo, “Wala kami nakabaton sang sulat halin sa Judea parte sa imo. Ang aton kapareho nga mga Judio nga nag-abot diri halin sa Jerusalem wala man sing dala nga balita ukon malain nga inughambal kontra sa imo. 22Pero gusto man namon nga mabatian kon ano ang imo inugsugid, kay nahibaluan namon nga bisan diin nga lugar, ginapakalain sang mga tawo ang sekta mo nga ina.”
23Gani nagsugtanay sila kon san-o nga adlaw sila magtipon. Pag-abot sang natalana nga adlaw, mas madamo sang sa una ang nagtipon didto sa balay nga ginadayunan ni Pablo. Halin sa aga hasta sa gab-i ang pagpanaysayon ni Pablo. Ginpamatud-an niya sa ila ang parte sa paghari sang Dios, kag ginpaathag niya sa ila ang parte kay Jesus paagi sa Kasuguan ni Moises kag sa mga sinulatan sang mga propeta agod magtuo sila sa iya. 24Ang iban nagpati sa iya ginahambal, pero ang iban wala magpati. 25Tungod nga indi sila maghilisugot, nagpalauli sila. Pero sa wala pa sila magpalauli may ginhambal pa si Pablo sa ila. Siling niya, “Wala gid nagsala ang ginsiling sang Espiritu Santo sa aton mga katigulangan paagi kay Propeta Isaias. 26Kay nagsiling siya,
‘Kadtui ang ini nga mga tawo kag silingon mo sila:
Sige lang kamo pamati, pero indi kamo makaintiendi.
Sige lang kamo tulok, pero indi kamo makakita.
27Kay matig-a ang tagipusuon sang sini nga mga tawo.
Gintakpan nila ang ila mga dulunggan,
kag ginpiyong nila ang ila mga mata.
Kay basi makakita sila kag makabati,
kag makaintiendi sila kag magbalik sa akon,
kag ayuhon ko sila.’ ”28:27 Isa. 6:9-10.
28Nagsiling pa gid si Pablo, “Gusto ko man isugid sa inyo nga ang pulong sang Dios parte sa kaluwasan ginbalita na sa mga indi Judio; kag magapamati gid sila.” [29Paghambal sadto ni Pablo, nagpalauli ang mga Judio nga mainit ang ila pagbinaisay.]
30Sa sulod sang duha ka tuig nagtiner si Pablo sa balay nga iya ginaarkilahan. Kag ginbaton niya ang tanan nga nagbisita sa iya. 31Gintudluan niya sila parte sa paghari sang Dios kag parte kay Ginoong Jesu-Cristo. Wala gid siya nahadlok sa iya mga pagpanudlo kag wala sing may nag-upang28:31 nag-upang: ukon, nagdumili. sa iya.
