Pavlovo putovanje u Jeruzalem
1Pošto smo se od njih oprostili, otplovili smo jedrenjakom do otoka Kosa, a sutradan do Roa, pa u Pataru. 2Ondje smo se ukrcali na lađu za sirijsku pokrajinu Feniciju. 3Kad smo ugledali Cipar, prošli smo pokraj njega s desne strane jedreći prema Siriji. Pristali smo u Tiru da lađa iskrca teret. 4Sišli smo na kopno te ondje našli vjernike.21:4 U grčkome: učenike. Isto i u 21:16. Kako im je Sveti Duh otkrio21:4 U grčkome: rekli su Pavlu kroz Svetoga Duha. Vidjeti stihove: 20:22-24 i 22:10-12. da će Pavao u Jeruzalemu imati nevolja, rekli su mu da ne ide onamo. 5Ali kad je prošlo tjedan dana, ipak smo otputovali. Oni su nas svi ispratili do izvan grada, skupa sa ženama i djecom. Na obali smo kleknuli i pomolili se. 6Pozdravili smo se i ukrcali na lađu, a oni su se vratili doma.
7Otplovili smo tako iz Tira u Ptolemaidu. Pozdravili smo ondje braću i ostali s njima jedan dan. 8Zatim smo otišli u Cezareju i boravili u domu Filipa evanđelista, jednoga od sedmorice koji su dijelili hranu. 9On je imao četiri neudane kćeri koje su imale dar prorokovanja.
10Kad smo ondje bili već nekoliko dana, dođe neki Agab koji je također imao dar prorokovanja, 11uzme Pavlov pojas te njime sebi zaveže noge i ruke. “Ovo govori Sveti Duh”, reče. “Vlasnika ovog pojasa ovako će svezati židovski vođe u Jeruzalemu i predati ga Rimljanima.” 12Kad smo to čuli, i mi koji smo s njime putovali i mještani počnemo preklinjati Pavla da ne ide u Jeruzalem.
13Ali on reče: “Što plačete? Slamate mi srce! Spreman sam ne samo da me svežu nego i umrijeti za Gospodina Isusa.” 14Kad je bilo jasno da se ne daje nagovoriti, odustali smo i rekli: “Neka bude volja Gospodnja!”
Pavao stiže u Jeruzalem
15Ubrzo nakon toga spremili smo se i otišli u Jeruzalem. 16Neki vjernici iz Cezareje koji su pošli s nama odvedu nas nekome Mnasonu s Cipra, jednomu od prvih učenika, da ondje odsjednemo. 17Svi su nas vjernici u Jeruzalemu srdačno dočekali.
18Sutradan Pavao pođe s nama k Jakovu. Ondje su bili i svi starješine jeruzalemske Crkve. 19On ih pozdravi te im podrobno izloži što je Bog učinio među poganima kroz njegovu službu.
20Kad su to čuli, dadu slavu Bogu. Zatim mu rekoše: “Dragi brate, deseci tisuća Židova također su povjerovali. Oni se revno drže Mojsijeva zakona, 21a za tebe su im rekli da Židove koje žive među poganima učiš da ne poštuju Mojsijev zakon. Kažu da ih poučavaš da ne obrezuju djecu i da se ne drže židovskih običaja. 22Što da učinimo? Sigurno će čuti da si došao.
23Učini zato kako ti kažemo. Među nama su četvorica koji su se zavjetovali i sad se spremaju obrijati glavu. 24Idi s njima u Hram i pridruži im se u obredu posvećenja te plati da im obriju glave. Tako će svi znati da su te glasine lažne, da si na pravome putu i da poštuješ židovski Zakon.
25A glede pogana koji su povjerovali, od njih tražimo što smo im napisali u pismu: da ne jedu meso žrtvovano idolima, krv ni meso udavljenih životinja te da se klone bluda.”
Pavlovo uhićenje
26Pavao dakle pristane na njihov zahtjev te sljedećeg dana obavi s njima obred očišćenja te ode u Hram. Ondje oglasi da je njihov zavjet istekao i da će za svakoga od njih prinijeti žrtvu.
27Upravo se navršavalo sedam dana kad neki Židovi iz Male Azije opaze Pavla u Hramu i podjare narod protiv njega. Ščepaju ga 28vičući: “Izraelci! U pomoć! Evo čovjeka koji poučava protiv naroda, protiv našega Zakona i protiv Hrama! Čak ga je oskvrnuo dovodeći Grke u njega!” 29Prije su, naime, u gradu s njime vidjeli Trofima iz Efeza pa su mislili da je Pavao njega doveo u Hram.
30Sav se grad uzbuni te nastane metež. Ščepaju Pavla i odvuku ga iz Hrama te odmah zatvore za njim vrata. 31Dok su ga nastojali ubiti, zapovjedniku rimske čete dojave da je u Jeruzalemu pobuna. 32On odmah s vojnicima i stotnicima potrči prema pobunjenicima. Kad je svjetina vidjela zapovjednika s vojnicima, prestanu udarati Pavla. 33Zapovjednik priđe, uhiti ga i zapovjedi da ga okuju dvostrukim lancima. Onda počne ispitivati tko je on i što je učinio. 34Iz svjetine su jedni vikali jedno, a drugi drugo. Zbog graje nije mogao pouzdano saznati razlog pa zato Pavla povede u vojarnu. 35Kad su došli do stuba, svjetina se tako razjarila da su ga vojnici morali nositi kako bi ga zaštitili. 36Mnoštvo je išlo za njima i vikalo: “Smakni ga!”
Pavao propovijeda mnoštvu
37Na ulazu u vojarnu Pavao reče zapovjedniku: “Smijem li što reći?”
“Zar ti znaš grčki?” upita ga ovaj iznenađeno. 38“Ti dakle nisi onaj Egipćanin koji je nedavno digao pobunu i poveo u pustinju četiri tisuće prevratnika?”
39“Nisam”, odgovori Pavao. “Ja sam Židov iz Tarza, znamenitoga grada u Ciliciji. Molim te, dopusti mi da se obratim narodu.” 40Zapovjednik mu dopusti. Pavao stane na stube i mahne rukom narodu. Nastane velika tišina. Prozbori im na hebrejskome.
Pabloca Jerusalenmanmi rishca
1Chai crijcunapajmanta rishpaca barcota japishpami, Cos shuti llajtaman chayajta rircanchij, cayandij punllami Rodasman chayarcanchij. Cutin chaimantaca Pátara pueblomanmi rircanchij. 2Pataramanta Feniciaman shuj barco llujshicujpimi, chaipi huichiyashpa rircanchij. 3Chai barcopi Siriaman ricushpami, Chipre llajtataca ñucanchij chʼimbanij lluqui ladoman saquirijta ricurcanchi. Tiropi cargata saquingapaj chai barco shayarijpimi, ñucanchijca chaipi uricurcanchij. 4Chaipi crijcunahuan tupanacushpami, canchis punllacama paicunahuan saquirircanchij. Diospaj Espíritu yuyaita cujpimi, chai crijcunaca Pablotaca: “Jerusalenman ama huichiyaichu” nircacuna. 5Paicuna chashna jarcacujpipish, ña punlla pajtajpimi, chaimantaca rinataj tucurcanchij. Ñucanchij llujshirijpica, tucui crijcunami paicunapaj huarmicunandij, huahuacunandij chai pueblomanta llujshingacama ñucanchijhuan shamurcacuna. Chai yacu uripimi, tucuicuna cungurishpa Diosta mañarcanchij. 6Chai qʼuipaca, tucuicunata ugllarishpa, ‘Minchacama’ nishpami, cutin barcoman huichiyarcanchij. Paicunapish paicunapaj huasiman tigrarcallacunami.
7Tiromanta barcopi rishpaca, Tolemaidaman chayashpami, crijcunata ‘¿Allillachu canguichij?’ nishpa, paicunahuan shuj punllata cainarcanchij. 8Cayandij punllaca Pablondij, ñucanchijdij chaimanta llujshishpaca, Cesareamanmi rircanchij. Chaiman chayashpaca, alli huillaita huillaj Felipepaj huasiman rishpami, chaipi poźarcanchij. Paica, crijcunata ayudaj cachun churashca canchis huauquicunapurami. 9Chai Felipeca, Dios ima nishcata huillaj, manaraj caźarashca chuscu ushushicunatami charirca.
10Ñucanchij ña tauca punllacunata chaipi cajpimi, Dios ima nishcata huillaj Agabo shuti runaca, Judeamanta chayamurca. 11Chai runa ñucanchijpajman shamushpami, Pablopaj chumbita japirca. Chaihuan paipaj chaqui maquita huatarishpami, cashna nirca:
—Jucha illaj Espiritutajmi cashna nin: “Cai chumbiyujtaca Jerusalenpica, cashna huatashpami judiocunaca, mana israelcunaman cunga” ninmi— nircami.
12Chaita uyashpaca ñucanchijpish, chai pueblopi causaj crijcunapish Pablotaca, Jerusalenman ama richun nishpami jarcarcanchij.
13Chashna jarcajpipish Pabloca, cashnami nirca:
—¿Ima nishpataj chashna huacashpa, ñuca shunguta llaquichinguichij? Jerusalenman ñuca chayajpica, mana huatachunlla ninichu. Ashtahuanpish Apunchij Jesusta caticushcamantaca, huañuchijpipish huañushallami— nircami.
14Chashna nijpi ña mana jarcai tucushpaca:
—¡Mandaj Dios paipaj munaita rurachun!— nishpa saquircanchijllami.
15Chai punllacuna qʼuipaca, ña tucuita allichishpami, Jerusalenman huichiyarcanchij. 16Ñucanchijhuanca Cesareamanta huaquin crijcunapishmi, Mnasón shuti unai crij runata pushashpa shamurcacuna. Paica Chipremantami carca, paipaj huasipimi poźana carcanchij.
Pabloca Jerusalenpica Jacobotarajmi ricugrishca
17Jerusalenman ñucanchij chayajpica, huauquicuna, panicunaca cushicushpami tuparcacuna. 18Chai cayandij punllaca ñucanchijdijmi, Pabloca Jacobota ricugrirca. Cunaj yuyajcunapish tucuicunami, chaipi cashca carca. 19Pabloca, paicunatarajmi ‘¿Allillachu canguichij?’ nirca. Chai qʼuipami, mana israelcunapurapi Taita Dios tucui laya allicunata rurachishcata, callarishpa parlarca. 20Dios chashna rurashcata uyashpaca, tucuicunami Taita Diostaca ‘Sumajmari cangui’ nircacuna. Chai qʼuipami Pablotaca, cashna nircacuna: «Huauquicu, riquiari. Huaranga huaranga judiocunamari, Jesustaca crishcacuna. Shina cashpapish tucui chaicunami: “Mandashcataca caźunatajmi canchij” nishpa catinrajcuna. 21Paicunamantajmari, mana israelcunapurapi causaj judiocunata can imata nishcata yachaj chayachishcacuna. ‘Moisés Mandashcataca ama caźuichijchu, cʼari huahuacunapaj aicha punta caratapish ama pʼitichichijchu, israelcuna imallata ruraj cashcatapish ama ruraichijchu’ nishcatami uyashcacuna. 22¿Chashnatajchu imatagari? Can shamushcata yachashpaca, tucuicuna tandanacungatajmi. 23Chaimanta, cunanca ñucanchij nishcata rurai. Ñucanchijpurapica chuscu runacunami, Diospajta rurana tucushcata cai punllacuna pajtachishpa puricuncuna. 24Paicunahuan tandalla chuyayangapaj cashna rurai: Paicunapaj ajchata rutuchichunpish, imallata cuna cashcatapish can paicunamanta cungui. Chaita ricushpaca, canta ‘Imallata juchachishpa parlashcataca, llullallami cashca, paipish Mandashcataca caźucushcallatajmi’ ningacunami. 25Ashtahuanpish mana israel crijcunamanca, ñami cashna nishpa quillcarcanchij: “Cancunaca, ima shujtajta mana pajtachinachu canguichij. Ashtahuanpish rurashcalla dioscunaman cushcata ama micunguichij, animalpaj yahuartapish, sipishpalla huañuchishca aichatapish ama micunguichij, ama huainayanguichij” nircanchijmi» nircacunami.
26Chashna nijpimi Pabloca, cayandij punllallataj chai chuscu runacunata pushashpa, chuyayangapaj maillarircacuna. Chai qʼuipaca, paicuna chuyayana punllacuna ima punlla tucurina cashcatapish, Diosman cuna cashcatapish curacunaman huillangapajmi, Diospaj huasiman yaicurca.
Pablotaca Diospaj huasipimi preźungapaj japishcacuna
27Paicuna chuyayanata pajtachicui canchis punllapimi, Asiamanta maijan judiocunaca, Diospaj huasi ucupi Pablota ricurcacuna. Paita ricushpaca, tucuicunaman huillanacushpami, huaicashpa japircacuna. 28Cashna nishpami caparircacuna: «¡Israelcuna! ¡Jatarishunchigari! Cai runatajmari, Mandashcatapish, Diospaj cai huasitapish pʼiñashpa yachachin. Tucui llajtacunapipish, ñucanchij quiquin llajtapipishmi chashna yachachishpa puricun. Cunancarin chai griegocunata Diospaj huasiman yaicuchishpamari, Diospajlla huasitaca mapayachicun» nishpami caparircacuna.
29Ñaupamanmi Pablotaca, Efesomanta Trofimohuan Jerusalenpi puricujta ricurcacuna. Chaimantami Pablotaca, ‘Chai runata Diospaj huasiman yaicuchishcami canga’ yuyarcacuna.
30Chaimantami Jerusalenmanta tucuicuna Diospaj huasiman tandanacushpa, Pablotaca sirijta aisashpa, canllaman llujshichircacuna. Paita llujshichishcahuanmi, punguta huichcashpa churarcacuna. 31Pablota ña huañuchigrijpimi, huaranga soldadocunata mandajpajman maijancuna rishpaca, tucui Jerusalenpi causajcuna jatarishpa caparinacucushcata huillarcacuna. 32Chaita huillajpimi chai mandajca, patsaj soldadocunata mandajcunatapish, paicunapaj soldadocunandijta tandachirca. Judiocunaca chai mandaj, chai tucui soldadocunahuan shamujta ricushpami, Pablota macanata saquircacuna.
33Chai mandajca, Pablopajman cʼuchuyashpami paita japishpaca, ishqui cadenacunahuan huatachirca. Chai qʼuipami, ‘¿Pitaj cangui, imatataj rurashpa puringui?’ nishpa tapurca. 34Gentecunaca pai rimajta ama saquingapajmi, caita chaita nishpa tucuicuna caparircacuna. Imamanta chashna ruracushcata huillachun mana saquijpimi, soldadocunataca, paicuna tiyana ucuman Pablota pushachun mandarca. 35Tucuicuna Pablota macangapaj huaica catimucujpimi, soldadocunaca paicuna tiyana jatun ucumanca, huandushpalla gradacunata huichiyachircacuna. 36Huashata catimucuj chai tucui Judiocunaca, Pablotaca: “¡Huañuchichij!” nishpami caparicurcacuna.
Pabloca tucuicunapaj ñaupajpimi mitsarishca
(Hch 9:1-22; 22:3-16; 26:9-18)
37Soldadocunapaj huasiman yaicuchicujpimi, Pabloca soldadocunata mandajtaca:
—¿Imallatapish nichun saquihuanguipishchari?— nirca.
Shina nijpi chai mandajca, cashnami nirca:
—¿Griegota rimanguichu? 38Canca, ¿manachu ñucanchijta huañuchingapaj sarun Egiptomanta shamushpa, gentecunata jatarichij runa cangui? Paica, chuscu huaranga huañuchij runacunata pushashpamari, shitashca pambaman rirca— nishpami tapurca.
39Chashna tapujpi Pabloca, cashnami nirca:
—Ñucaca, Cilicia llajtapi caj, tucuicuna rijsishca Tarso pueblomanta judiomari cani. Cai gentecunaman huaquin shimillata rimachun saquihuai— nircami.
40Pai rimachun saquijpica, Pabloca gradapi shayarishpami, maquihuan tucuicunata upallachishpa, hebreo rimaipi cashna nishpa huillarca:
