Ang Pangutana bahin sa Adlaw nga Igpapahulay
(Mat. 12:1-8; Mar. 2:23-28)
1Usa niana ka Adlaw nga Igpapahulay, miagi sila si Jesus sa kaumahan, ug nangutlo ang iyang mga tinun-an sa mga uhay sa trigo, ug gikuso-kuso nila kini ug gikaon. 2Apan may mga Pariseo nga miingon kang Jesus, “Ngano nga gihimo man ninyo ang gidili sa Adlaw nga Igpapahulay?” 3Gitubag sila ni Jesus, “Wala ba ninyo mabasa sa Kasulatan ang gihimo ni David sa dihang siya ug ang iyang mga kauban gipanggutom? 4Misulod siya sa balay sa Dios ug mikuha sa pan nga gihalad ngadto sa Dios ug unya gikaon niya. Gipakaon usab niya ang iyang mga kauban. Wala sila makasala bisan supak sa Kasugoan ang pagkaon niadto gawas lang sa mga pari.” 5Miingon pa gayod si Jesus kanila, “Ako nga Anak sa Tawo may gahom sa pagsulti kon unsa ang angay nga himuon sa Adlaw nga Igpapahulay.”
Ang Tawo nga Singkaw ug Kamot
(Mat. 12:9-14; Mar. 3:1-6)
6Sa lain na usab nga Adlaw nga Igpapahulay misulod si Jesus sa simbahan sa mga Judio aron sa pagpanudlo. May tawo didto nga singkaw ang tuong kamot. 7Tungod kay ang mga magtutudlo sa Kasugoan ug ang mga Pariseo nagtinguha gayod sa pagpangita ug ikapasangil batok kang Jesus, gibantayan nila pag-ayo kon ayohon ba niya kadto nga tawo sa Adlaw nga Igpapahulay. 8Apan nahibalo si Jesus kon unsa ang ilang gihuna-huna. Busa miingon siya sa tawo nga singkaw ug kamot, “Tindog ug duol dinhi sa atubangan.” Ug mitindog siya ug miduol kang Jesus. 9Unya miingon si Jesus sa mga magtutudlo sa Kasugoan ug sa mga Pariseo, “Unsa ba diay ang gitugot sa atong Kasugoan sa Adlaw nga Igpapahulay: ang paghimo ba ug maayo o ang paghimo ug daotan? Ang pagluwas ba sa kinabuhi, o ang pagpatay?” 10Mitan-aw si Jesus kanilang tanan apan wala gayod sila motubag. Unya miingon siya sa tawo nga singkaw ug kamot, “Ituy-od ang imong kamot.” Gituy-od niya, ug naayo kini. 11Apan nasuko pag-ayo ang mga magtutudlo sa Kasugoan ug ang mga Pariseo, busa gihisgotan nila kon unsay ilang himuon kang Jesus.
Gipili ni Jesus ang 12 ka mga Apostoles
(Mat. 10:1-4; Mar. 3:13-19)
12Niadtong panahona, mitungas si Jesus sa bukid aron mag-ampo. Ug nagaampo siya didto sa tibuok gabii. 13Pagkabuntag, gitawag niya ang iyang mga tinun-an ug mipili siya ug 12 kanila, ug gitawag niya sila nga mga apostoles. 14Ang ilang mga ngalan mao si Simon (nga ginganlan ni Jesus ug Pedro), si Andres nga iyang igsoon, si Santiago, si Juan, si Felipe, si Bartolomeo, 15si Mateo, si Tomas, si Santiago nga anak ni Alfeo, si Simon nga kaniadto rebelde sa gobyerno sa Roma, 16si Judas nga anak sa laing Santiago, ug si Judas Iscariote nga mao ang nagluib kang Jesus.
Nagtudlo si Jesus ug Nang-ayo
(Mat. 4:23-25)
17Human siya makapili sa iyang mga apostoles, milugsong sila sa patag. Nagtigom didto ang iyang mga tinun-an ug ang daghang mga tawo nga gikan sa mga lungsod nga sakop sa Judea ug sa siyudad sa Jerusalem. May mga tawo didto nga gikan pa sa siyudad sa Tyre ug Sidon nga duol sa dagat. 18Miadto sila didto aron maminaw sa mga gipanudlo ni Jesus ug aron ayohon sila sa ilang mga sakit. Ang mga tawo nga gipaantos sa daotan nga mga espiritu giayo usab niya. 19Ang tanan nga tawo didto naninguha gayod sa paghikap kaniya, tungod kay may gahom gikan kaniya nga nagaayo kanilang tanan.
Ang Bulahan ug ang Alaot
(Mat. 5:1-12)
20Unya mitan-aw si Jesus sa iyang mga tinun-an ug miingon:
“Bulahan kamong mga kabos,
kay sakop kamo sa paghari sa Dios.
21Bulahan kamong gigutom karon, kay muabot ang panahon nga dili na gayod kamo gutomon.
Bulahan kamo nga naghilak karon,
kay mangatawa ra unya kamo.
22Bulahan kamo kon tungod sa inyong pagsunod kanako nga Anak sa Tawo dumtan kamo sa mga tawo, isalikway, biay-biayon, ug daoton ang inyong ngalan.
23Mao usab kana ang gihimo sa ilang mga katigulangan ngadto sa mga propeta kaniadto. Busa kon himuon nila kana kaninyo, magmalipayon gayod kamo tungod kay madawat ninyo ang dakong ganti sa langit.
24Apan alaot kamong mga adunahan,
tungod kay naangkon na ninyo ang inyong kalipay.
25Alaot kamong mga busog karon,
tungod kay muabot ang adlaw nga gutomon kamo.
Alaot kamo nga nagkatawa karon,
tungod kay muabot ang adlaw nga maguol kamo ug maghilak.
26Alaot usab kamo kon gidayeg kamo sa tanan, tungod kay gihimo usab kini sa ilang mga katigulangan ngadto sa mga mini nga propeta.”
Higugmaa Ninyo ang Inyong mga Kaaway
(Mat. 5:38-48; 7:12a)
27“Apan kamo nga naminaw kanako, sultihan ko kamo: Higugmaa ninyo ang inyong mga kaaway ug buhata ang maayo sa mga nagadumot kaninyo. 28Panalangini ang mga nanghimaraot kaninyo, ug iampo ang nagpasipala kaninyo. 29Kon may mosagpa sa imong usa ka aping, ipasagpa usab ang pikas. Kon may mokuha sa imong kupo, ihatag. Ug kon kuhaon pa hasta ang imong kamisita, ihatag usab. 30Hatagi si bisan kinsa nga mangayo, ug kon may mokuha sa imong mga butang ayaw na kini bawia. 31Buhata sa uban ang buot ninyo nga buhaton nila diha kaninyo.
32“Kon ang nahigugma kaninyo mao lang ang inyong higugmaon, makadawat ba kamo ug balos gikan sa Dios? Dili gayod. Tungod kay bisan pa gani ang mga makasasala nahigugma usab sa mga nahigugma kanila. 33Ug kon ang mga tawo nga maayo kaninyo mao lang ang inyong buhatan ug maayo, makadawat ba kamo ug balos gikan sa Dios? Bisan ang mga makasasala nagahimo usab niini. 34Kon magpahulam kamo sa mga tawo nga nahibaloan ninyo nga makabayad, makadawat ba kamo ug balos gikan sa Dios? Bisan ang mga makasasala nagapahulam usab ngadto sa sama nilang makasasala basta nahibaloan nila nga makabayad sila. 35Mao kini ang inyong buhaton: Higugmaa ninyo ang inyong mga kaaway ug buhata ang maayo ngadto kanila. Kon magpahulam kamo, ayaw na pagpaabot nga bayran pa kamo. Kon mao kini ang inyong himuon, madawat ninyo ang dako nga balos ug mahimo kamong mga anak sa Dios nga Labaw sa Tanan. Tungod kay maayo gayod siya bisan sa mga tawo nga daotan ug walay igabalos. 36Magmaluloy-on kamo sama sa inyong Dios nga Amahan.”
Ayaw Ninyo Hukmi ang Uban
(Mat. 7:1-5)
37“Ayaw ninyo hukmi ang uban aron dili usab kamo hukman sa Dios. Ayaw kamo pag-ingon nga kinahanglan silang silotan, aron dili usab kamo silotan sa Dios. Pasayloa ninyo ang mga nakasala kaninyo aron pasayloon usab kamo sa Dios. 38Panghatag kamo aron hatagan usab kamo sa Dios. Kon maghatag kaninyo ang Dios, madagayaon gayod, daw sama nga giuyog niya ang taksanan, gidasok, ug gipaawas pa niya sa dili pa ibubo sa inyong sudlanan. Kay kon unsa kadako ang inyong ihatag sa uban mao usab kana ang ihatag sa Dios kaninyo.”
39Pagkahuman niadto gisultihan sila ni Jesus niini nga panultihon, “Walay buta nga makahimo sa paggiya sa laing buta, tungod kay mangahulog silang duha sa bangag. 40Walay tinun-an nga labaw pa sa iyang magtutudlo, apan kon natudloan siyag maayo ug nakahuman sa iyang pagtuon, mahisama usab siya sa iyang magtutudlo.
41“Nganong tan-awon man nimo pag-ayo ang gamay nga puling sa imong isigka-tawo, apan wala nimo tagda ang imong puling nga sama kadako sa troso? 42Unsaon mo pag-ingon kaniya, ‘Kuhaon ko ang imong puling,’ nga ikaw gani wala man makakita sa imong puling nga morag troso kadako? Tigpakaaron-ingnon! Kuhaa una ang imong puling nga morag troso kadako, aron makakita ka pag-ayo sa imong pagkuha sa gamay nga puling sa imong isigka-tawo.”
Ang Kahoy Maila Pinaagi sa Iyang Bunga
(Mat. 7:16-20; 12:33-35)
43“Ang maayo nga kahoy dili mamunga ug daot, ug ang daot nga kahoy dili mamunga ug maayo. 44Ang tagsa-tagsa ka kahoy mailhan mo pinaagi sa iyang bunga. Walay mapupo nga bunga sa igos o bunga sa ubas gikan sa tunokon nga mga tanom. 45Ang tawo sama niana. Ang maayo nga tawo mosulti ug maayo, tungod kay maayo man ang iyang kasingkasing. Apan ang tawo nga daotan mosulti ug daotan tungod kay daotan man ang iyang kasingkasing. Kon unsa ang anaa sa kasingkasing sa tawo mao usab kini ang mogawas sa iyang baba.
Ang Sambingay bahin sa Duha ka Tawo nga Nagpatukod ug Balay
(Mat. 7:24-27)
46“Nganong nagatawag kamo kanako ug ‘Ginoo’ nga wala man kamo nagatuman sa gisulti ko kaninyo? 47Ipakita ko kaninyo kon unsa ang tawo nga nagaduol kanako, nagapaminaw ug nagatuman sa akong gisulti. 48Sama siya sa usa ka tawo nga nagkalot ug lawom ug nagtukod ug balay diha sa pundasyon nga bato. Mibaha ang suba, miawas ang tubig ug midasmag sa maong balay, apan wala matarog ang balay tungod kay lig-on ang iyang pundasyon. 49Apan ang tawo nga naminaw sa akong gisulti ug wala motuman niini, nahisama sa tawo nga nagtukod ug balay nga walay lig-on nga pundasyon. Pagbaha sa suba, midasmag ang tubig sa balay. Natumba kini ug nabungkag.”
Rasprava o suboti
(Mt 12:1-8; Mk 2:23-28)
1Neke su subote, dok je Isus prolazio poljem usjeva, učenici počeli trgati klasje, trti ga rukama i jesti. 2A neki farizeji rekoše: “Zašto činite ono što je subotom zabranjeno? Zakonom je zabranjeno skupljati usjev subotom!”
3Isus im odgovori: “Niste li u Pismu čitali o tomu što je učinio kralj David kad su on i njegovi pratitelji ogladnjeli? 4Ušao je u Dom Božji6:4 U Hram. i jeo prineseni kruh6:4 Vidjeti 1 Samuelova 21:1-7. koji je dopušteno jesti samo svećenicima te ga je dao jesti i svojim pratiocima. 5Ja, Sin Čovječji, gospodar sam subote.”
Isus iscjeljuje u subotu
(Mt 12:9-14; Mk 3:1-6)
6Druge subote Isus uđe u sinagogu i počne poučavati. Ondje je bio neki čovjek usahnule desne ruke. 7Pismoznanci i farizeji budno su pazili hoće li Isus u subotu iscijeliti, da ga mogu optužiti. 8Ali Isus je znao za njihovu nakanu pa reče čovjeku usahnule ruke: “Ustani i dođi ovamo na sredinu!” Čovjek ustane i stane ispred svih.
9Tada Isus reče farizejima i pismoznancima: “Pitam vas: Je li subotom dopušteno činiti dobro ili zlo, život spasiti ili uništiti?” 10Pogleda ih sve uokolo pa reče čovjeku: “Ispruži ruku!” On ju ispruži, a ruka mu postane zdrava. 11Isusovi se neprijatelji nato silno razgnjeve te se počnu dogovarati što da poduzmu protiv njega.
Isus izabire dvanaestoricu apostola
(Mt 10:2-4; Mk 3:13-19; Djela 1:13)
12Nedugo zatim Isus ode u goru moliti se. Cijelu se noć molio Bogu. 13Kad se razdanilo, dozove učenike te od njih izabere dvanaestoricu i imenuje ih apostolima:
14Šimuna (kojega je prozvao Petrom),
Andriju (Šimunova brata),
Jakova,
Ivana,
Filipa,
Bartolomeja,
15Mateja,
Tomu,
Jakova (Alfejeva sina),
Šimuna (zvanoga Revnitelj),
16Judu (Jakovljeva sina)
i Judu Iškariotskoga, koji ga je poslije izdao.
Mnoštvo slijedi Isusa
17Isus s njima siđe s gore i zaustavi se na nekoj visoravni. Mnoštvo njegovih učenika te silno mnoštvo naroda iz cijele Judeje, Jeruzalema te iz tirskog i sidonskog primorja 18nagrnulo je da ga sluša i izliječi se od bolesti. Ozdravljali su i ljudi koje su mučili nečisti duhovi. 19Svi su ga pokušavali dotaknuti jer je iz njega izlazila sila koja je sve iscjeljivala.
Blaženstva
(Mt 5:3-12)
20Isus se okrene prema učenicima i reče:
“Blago vama, siromasi,
jer imate kraljevstvo Božje!
21Blago vama koji ste sada gladni,
jer ćete se nasititi!
Blago vama koji sada plačete,
jer ćete se smijati!
22Blago vama kad vas ljudi zamrze,
kad vas izopće i pogrde
i prezru vaše ime kao zločinačko
zbog Sina Čovječjega!
23Kad se to dogodi, radujte se u poskakujte! Jer velika vas nagrada čeka na nebu. Tako su i njihovi očevi postupali prema prorocima.”
Pretkazanje nevolja
24“Teško vama, bogataši,
jer ste već primili svoju utjehu!
25Teško vama koji ste sada siti,
jer ćete gladovati!
Teško vama koji se sada smijete,
jer ćete tugovati i plakati!
26Teško vama kad vas svi budu hvalili,
jer su tako i lažne proroke hvalili njihovi!”
O ljubavi prema neprijatelju
(Mt 5:39-42)
27“Želite li me poslušati, kažem vam: Ljubite svoje neprijatelje! Činite dobro onima koji vas mrze. 28Blagoslivljajte one koji vas proklinju i molite se za one koji vas zlostavljaju. 29Udari li vas tko po obrazu, pružite mu i drugi. Uzima li vam tko ogrtač, dajte mu i košulju. 30Tko god vas što zamoli, dajte mu, a od onoga tko vam otima ne tražite svoje natrag. 31Činite drugima ono što biste htjeli da drugi čine vama!
32Mislite li da zaslužujete nagradu ako volite one koji vas vole? Ta i grešnici tako čine. 33I ako dobro činite onima koji vama čine dobro, zar ste zaslužili nagradu? To čine i grešnici! 34Ako posuđujete samo onima od kojih se nadate povratu, kakvu ste nagradu zaslužili? I grešnici posuđuju grešnicima da jednako prime natrag.
35Ali vi volite svoje neprijatelje. Činite dobro i posuđujte ne nadajući se ničemu zauzvrat. Tako će vam plaća biti velika i bit ćete djeca Svevišnjega koji je dobrostiv i prema nezahvalnicima i prema opakima. 36Budite milosrdni kao što je milosrdan vaš Otac.”
O osuđivanju drugih
(Mt 7:1-5)
37“Ne sudite i nećete biti suđeni. Ne osuđujte, da ne budete osuđeni. Praštajte i oprostit će vam se. 38Dajte, pa ćete i vi dobiti. Vaš će vam se dar vratiti u punoj i prepunoj mjeri, dobro nabijenoj, natresenoj, preobilnoj. Jer kakvom mjerom dajete, takvom će se i vama davati.”
39Zatim im Isus ispriča prispodobe: “Može li slijepac slijepca voditi? Obojica završe u jarku. 40Učenik nije veći od svojega učitelja, a tko je potpuno poučen, ravan je svojem učitelju.
41Što imaš gledati trun u oku svojega brata kad u vlastitome oku ni brvna ne opažaš? 42Kako ti, koji u vlastitome oku ne vidiš ni brvna, možeš reći bratu: ‘Daj da ti izvadim trun iz oka’? Licemjeru! Izvadi najprije brvno iz vlastitog oka, pa ćeš onda dobro vidjeti kako da izvadiš trun iz bratova!”
Prispodoba o stablu i plodovima
(Mt 7:17-20)
43“Dobro stablo ne može roditi nevaljalim plodom niti nevaljalo stablo može roditi dobrim plodom. 44Svako se stablo po plodu poznaje. Ne beru se s trnja smokve niti s gloga grožđe. 45Dobar čovjek iz svojega srca iznosi dobra djela, a zao iz svojega zlog srca zla djela. Jer usta govore ono čega je srce prepuno.”
Kuća na stijeni i kuća na pijesku
(Mt 7:24-27)
46“Zašto me dakle nazivate Gospodinom, a ne činite što vam zapovijedam? 47Reći ću vam kakav je svaki koji dolazi k meni, sluša što govorim i čini tako: 48on je poput čovjeka koji gradi kuću te iskopa dubok temelj i izgradi kuću na stijeni. Kad dođe poplava i navale bujice, ona ostane čvrsto stajati jer je dobro izgrađena. 49A onaj tko sluša riječi i ne čini tako jest poput čovjeka koji kuću izgradi na tlu, bez temelja. Kad na nju navali bujica, ona se brzo sruši i od nje ostane velika razvalina.”
