Hukom 11 – APSD-CEB & KSS

Ang Pulong Sa Dios

Hukom 11:1-40

Si Jefta

1Si Jefta nga taga-Gilead usa ka maisog nga sundalo. Si Gilead ang iyang amahan. Ug ang iyang inahan usa ka babayeng nagabaligya sa iyang dungog. 2May mga anak usab si Gilead sa iyang asawa, ug sa dihang nanagko na kini, gipalayas nila si Jefta. Giingnan nila kini, “Wala kay mapanunod gikan sa among amahan, tungod kay anak ka sa laing babaye.” 3Busa mibiya si Jefta kanila ug mipuyo sa Tob. Ug didto, may mga bugoy nga miduol kaniya ug nanguyog sa iyang mga lakaw.

4Milabay ang panahon, nakiggira ang mga Amonihanon batok sa mga Israelinhon. 5Tungod niini, gipakuha sa mga tigdumala sa Gilead si Jefta didto sa Tob. 6Giingnan nila siya, “Pangulohi kami sa pagpakiggira sa mga Amonihanon.” 7Apan mitubag si Jefta, “Dili ba nga nasuko man kamo kanako ug gipalayas man gani ninyo ako gikan sa balay sa akong amahan? Karon nga anaa na kamo sa kalisod nganong mangayo kamo ug tabang kanako?” 8Apan miingon sila, “Tinuod ang imong gisulti, apan gikinahanglan ka namo karon. Uban kanamo sa pagpakiggira sa mga Amonihanon, ug himuon ka namong pangulo sa Gilead.” 9Mitubag si Jefta, “Pananglit dad-on ninyo ako pagbalik aron sa pagpakiggira sa mga Amonihanon, ug unya padag-on ako sa Ginoo, ako ba gayod ang ilhon ninyong pangulo?” 10Mitubag sila, “Oo, ikaw ang himuon namong pangulo. Ang Ginoo mismo mao ang among saksi.”

11Busa miuban si Jefta kanila, ug gihimo siya sa mga tawo nga pangulo ug komander. Ug didto sa Mizpa, nanumpa si Jefta atubangan sa Ginoo sa iyang pagdawat sa katungdanan isip pangulo.

12Unya nagsugo si Jefta ug mga mensahero sa pagpangutana sa hari sa mga Amonihanon kon nganong gisulong nila ang Israel. 13Mao kini ang tubag sa hari sa mga Amonihanon ngadto sa mga mensahero nga gisugo ni Jefta: “Sa dihang miabot ang mga Israelinhon gikan sa Ehipto, giilog nila ang among kayutaan—gikan sa Lugut sa Arnon paingon sa Suba sa Jabok, ug ngadto sa Suba sa Jordan. Karon, gusto namo nga ibalik ninyo kini kanamo sa malinawon nga paagi.”

14Gipadala na usab ni Jefta ang mga mensahero ngadto sa hari sa mga Amonihanon 15aron sa pagsulti niini nga mensahe: “Wala iloga sa Israel ang yuta sa Moab o sa Ammon. 16Sa dihang mibiya sa Ehipto ang among mga katigulangan, miagi sila sa kamingawan paingon sa Pulang Dagat hangtod nga nakaabot sila sa Kadesh. 17Unya nagpadala sila ug mga mensahero ngadto sa hari sa Edom aron sa paghangyo nga tugotan sila nga moagi sa yuta sa Edom, apan wala sila tugoti. Mao usab kini ang gihimo sa hari sa Moab kanila. Busa nagpabilin sila sa Kadesh.

18“Unya, mipadayon sila sa paglakaw sa kamingawan. Milibot sila sa Edom ug Moab hangtod nga nakaabot sila sa sidlakang bahin sa Moab. Nagkampo sila sa Lugut sa Arnon, apan wala sila motabok sa suba tungod kay mao kadto ang utlanan sa Moab.

19“Unya nagpadala silag mga mensahero kang Sihon nga hari sa mga Amorihanon (nga naghari sa Heshbon) aron sa paghangyo kaniya nga tugotan silang moagi sa iyang yuta aron makaabot sila sa ilang dapit. 20Apan wala mosalig si Sihon kanila. Gitigom hinuon niya ang iyang mga sundalo didto sa Jahaz ug gisulong ang mga Israelinhon. 21Apan gipapildi sila sa Ginoo, ang Dios sa Israel. Busa gisakop sa mga Israelinhon ang tanang kayutaan sa mga Amorihanon nga nagpuyo didto— 22gikan sa Lugut sa Arnon hangtod sa Suba sa Jabok, ug gikan usab sa kamingawan hangtod sa Suba sa Jordan.

23“Ang Ginoo, ang Dios sa Israel, mao ang nagaabog sa mga Amorihanon aron ihatag ang kayutaan ngadto sa mga Israelinhon. Apan karon buot ninyo kining kuhaon? 24Angkona ninyo ang gihatag kaninyo ni Kemosh nga inyong dios. Ug angkonon usab namo ang tanang gihatag kanamo sa Ginoo nga among Dios. 25Mas maayo ka pa ba kay sa hari sa Moab nga si Balak nga anak ni Zipor? Wala gayod siya sukad makig-away sa Israel. Dili ba? 26Mga 300 na ka tuig nga nagpuyo ang mga Israelinhon sa Heshbon, Aroer, ug sa mga lungsod libot niini, ug sa mga lungsod sa daplin sa Lugut sa Arnon. Nganong karon lang kamo nakahunahuna sa pagkuha niini? 27Wala kamiy daotang gihimo kaninyo. Kamo hinuon ang naghimog daotan sa inyong pagpakiggira kanamo. Ang Ginoo mao ang mohukom kon kinsa ang husto kanato.”

28Apan wala gayod tagda sa hari sa mga Amonihanon ang mensahe nga gipadala ni Jefta.

29Unya, gigamhan si Jefta sa Espiritu sa Ginoo. Gilatas niya ang Gilead ug ang Manase aron sa pagtigom ug mga sundalo. Pagkahuman, mibalik siya sa Mizpa nga sakop sa Gilead. Ug gikan didto, gisulong niya ang mga Amonihanon. 30Nanumpa si Jefta sa Ginoo, “Kon ipapildi mo gayod kanako kining mga Amonihanon, 31ang unang mogawas sa akong balay aron sa pagtagbo kanako inig-uli ko nga madaogon, ihalad ko ingon nga halad nga sinunog diha kanimo.”

32Gisulong ni Jefta ang mga Amonihanon ug gipadaog siya sa Ginoo. 33Daghang nangamatay nga mga Amonihanon ug nasakop nila ni Jefta ang 20 ka mga lungsod gikan sa Aroer paingon sa palibot sa Minit hangtod sa Abel Keramim.

Ang Anak ni Jefta

34Mipauli si Jefta sa iyang pinuy-anan sa Mizpa, ug gitagbo siya sa iyang anak nga babaye nga nagsayaw samtang nagtukar ug tamborin. Bugtong siyang anak ni Jefta. 35Pagkakita ni Jefta kaniya, gigisi ni Jefta ang iyang bisti tungod sa kasubo, ug miingon, “Anak ko, gihatagan mo gayod ako ug dakong kasubo! Nanumpa ako sa Ginoo nga ihalad ko kaniya ang unang motagbo kanako karon, ug dili ko kini mabakwi!”

36Mitubag ang anak ni Jefta, “Tay, nanumpa ka sa Ginoo, busa buhata kanako ang gisaad mo nga imong buhaton, kay gipadaog man kamo sa Ginoo sa inyong pagpakiggira sa mga Amonihanon. 37Apan may ihangyo lang ako kanimo: hatagi ako ug duha ka bulan nga makasuroy-suroy sa kabukiran aron sa pagsubo uban sa akong mga amiga, kay mamatay man ako nga putli pa.” 38Gitugotan siya ni Jefta. Busa sulod sa duha ka bulan didto siya sa kabukiran uban sa iyang mga amiga aron sa pagsubo tungod kay mamatay siya nga putli pa. 39Human sa duha ka bulan, mibalik siya sa iyang amahan. Gituman ni Jefta ang iyang gipanumpa sa Ginoo ug namatay ang iyang anak nga usa ka putli. Sukad niadto, nabatasan na sa Israel 40nga sa matag tuig, molakaw ang mga dalaga sa Israel ug magsubo sulod sa upat ka adlaw isip paghinumdom alang sa anak ni Jefta.

Kurdi Sorani Standard

ڕابەران 11:1-40

1یەفتاحی گلعادی جەنگاوەرێکی بەهێز بوو، کوڕی لەشفرۆشێک بوو، گلعادیش باوکی بوو. 2ژنەکەی گلعاد چەند کوڕێکی بوو، کاتێک کوڕەکان گەورە بوون یەفتاحیان دەرکرد و پێیان گوت: «نابیت بە میراتگر لە ماڵی باوکمان، چونکە تۆ کوڕی ژنێکی دیکەیت.» 3بۆیە یەفتاح لە دەست براکانی هەڵات و لە خاکی تۆڤ نیشتەجێ بوو، چەند پیاوێکی یاخی و چاونەترس لە دەوری کۆبوونەوە و دوای کەوتن.

4ئینجا پاش ماوەیەک عەمۆنییەکان لە دژی ئیسرائیل جەنگان. 5کاتێک عەمۆنییەکان لە دژی ئیسرائیل جەنگان، پیرانی گلعاد چوون بۆ ئەوەی یەفتاح لە خاکی تۆڤەوە بهێنن. 6بە یەفتاحیان گوت: «وەرە ببە بە سەرکردەمان هەتا لە دژی عەمۆنییەکان بجەنگین.»

7یەفتاحیش بە پیرانی گلعادی گوت: «ئایا ئێوە نەبوون کە ڕقتان لێم بووەوە و لە ماڵی باوکم دەرتانکردم؟ بۆچی ئێستا هاتوون بۆ لام کە لە تەنگانە دان؟»

8پیرانی گلعادیش بە یەفتاحیان گوت: «بۆیە ئێستا گەڕاوینەتەوە بۆ لات هەتا لەگەڵمان بێیت و لە دژی عەمۆنییەکان بجەنگین و ببیت بە سەرکردەمان بەسەر هەموو دانیشتووانی گلعاد.»

9یەفتاحیش بە پیرانی گلعادی گوت: «ئەگەر منتان گەڕاندەوە بۆ جەنگ لە دژی عەمۆنییەکان و یەزدان ئەوانی بەدەستمەوە دا، ئەوا بەڕاستی من دەبمە سەرکردەتان؟»

10پیرانی گلعادیش بە یەفتاحیان گوت: «با یەزدان لەنێوانمان شایەت بێت، بە دڵنیاییەوە ئاوا دەکەین بەپێی ئەوەی گوتت.» 11ئینجا یەفتاح لەگەڵ پیرانی گلعاددا ڕۆیشت و گەل کردیان بەسەرکردە و فەرماندەی خۆیان و یەفتاحیش هەموو قسەکانی خۆی لە میچپا لەبەردەم یەزدان دووبارە کردەوە.

12ئینجا یەفتاح چەند نێردراوێکی بۆ لای پاشای عەمۆنییەکان ڕەوانە کرد و گوتی: «چیم لەگەڵ تۆ هەیە، تۆ هاتوویتە سەرم هەتا لە خاکەکەم لە دژم بجەنگیت؟»

13پاشای عەمۆنییەکانیش بە نێردراوەکانی یەفتاحی گوت: «لەبەر ئەوەی ئیسرائیل لە کاتی هاتتنیدا لە میسر خاکەکەی بردووم، لە ئەرنۆنەوە هەتا یەبۆق و هەتا ڕووباری ئوردون، ئێستاش بە ئاشتی بیگەڕێنەوە.»

14ئینجا یەفتاح دووبارە چەند نێردراوێکی بۆ لای پاشای عەمۆنییەکان ڕەوانە کردەوە و 15پێی گوت:

«یەفتاح ئاوا دەڵێت: ئیسرائیل خاکی مۆئاب و خاکی عەمۆنییەکانی نەبردووە، 16چونکە لە کاتی هاتنی ئیسرائیل لە میسرەوە بەناو چۆڵەوانیدا هەتا دەریای سوور11‏:16 عیبری سوف‏ واتا (زەل). دەشێت مەبەست لە دەریای سوف بێت، ئەو دەریایە بێت کە دەکەوێتە سەرووی باکووری کەنداوی سوێسی ئەمڕۆ، بەڵام لە دەقی یۆنانی پەیمانی نوێ هەر بە دەریای سوور نووسراوە. بڕوانە عیبرانییەکان 11‏:29‏.‏ ڕۆیشت و هات بۆ قادێش. 17ئیتر ئیسرائیل چەند نێردراوێکی نارد بۆ لای پاشای ئەدۆم و گوتی: ”لێمانگەڕێ با بەناو خاکەکەتدا تێپەڕ بین،“ بەڵام پاشای ئەدۆم گوێی نەگرت. هەروەها نێردراویان بۆ لای پاشای مۆئاب نارد، بەڵام ڕازی نەبوو. ئینجا نەوەی ئیسرائیل لە قادێش مانەوە.

18«ئینجا بەناو چۆڵەوانیدا ڕۆیشتن و بەدەوری خاکی ئەدۆم و خاکی مۆئابدا سووڕانەوە، لەلای ڕۆژهەڵاتەوە هاتن بۆ خاکی مۆئاب و لە کەناری ئەرنۆن چادریان هەڵدا، نەهاتنە ناو خاکی مۆئاب، چونکە ڕووباری ئەرنۆن سنووری مۆئاب بوو.

19«پاشان ئیسرائیل چەند نێردراوێکی بۆ لای سیحۆنی پاشای ئەمۆرییەکان و پاشای حەشبۆن نارد و پێی گوتن: ”لێمانگەڕێن با بەناو خاکەکەتاندا تێپەڕین بۆ شوێنەکەمان.“ 20بەڵام سیحۆن متمانەی بە ئیسرائیل نەبوو بەناو سنوورەکەیدا تێبپەڕێت، بەڵکو سیحۆن هەموو هێزەکانی کۆکردەوە و لە یەهەچ چادریان هەڵدا و لە دژی ئیسرائیل جەنگان.

21«ئینجا یەزدانی پەروەردگاری ئیسرائیل سیحۆن و هەموو سوپاکەی دا بەدەست نەوەی ئیسرائیلەوە و ئەوانیان بەزاند. ئیتر ئیسرائیل بوو بە خاوەنی هەموو زەوی ئەمۆرییەکان و دانیشتووانی ئەو خاکە، 22دەستیان بەسەر هەموو سنووری ئەمۆرییەکاندا گرت، لە ئەرنۆنەوە هەتا یەبۆق و لە چۆڵەوانییەوە هەتا ڕووباری ئوردون.

23«ئێستاش کە یەزدانی پەروەردگاری ئیسرائیل ئەمۆرییەکانی لەبەردەم ئیسرائیلی گەلی خۆی دەرکردووە، ئایا بە چ مافێک تۆ خاوەنداریێتی دەکەیت؟ 24ئایا نابیتە خاوەنی ئەوەی کە کەمۆشی11‏:24 خوداوەندی هەرە گەورەی مۆئابییەکان بوو. بڕوانە سەرژمێری 21‏:29‏.‏ خوداوەندت پێت دەدات؟ ئێمەش خاوەنی هەموو ئەوانەین کە یەزدانی پەروەردگارمان لەبەردەمماندا وەدەرینان. 25ئێستاش ئایا تۆ بەڕاستی لە بالاقی کوڕی چیپوری پاشای مۆئاب چاکتریت؟ ئایا ئەو بەربەرەکانێی ئیسرائیلی کرد، یاخود لە دژیان جەنگا؟ 26ئەو کاتەی ئیسرائیل لە حەشبۆن و گوندەکانی و عەرۆعێر و گوندەکانی و هەموو شارۆچکەکانی کەناری ئەرنۆن سێ سەد ساڵ نیشتەجێ بوو، بۆچی لەو کاتەدا بەدەستت نەهێنایەوە؟ 27من هیچ گوناهم دەرهەق بە تۆ نەکردووە، بەڵام تۆ خراپەم لەگەڵ دەکەیت بە شەڕکردن لەگەڵ من. با ئەمڕۆ یەزدانی دادوەر حوکم لەنێوان ئیسرائیل و عەمۆنییەکاندا بدات.»

28بەڵام پاشای عەمۆنییەکان گوێی لە قسەکانی یەفتاح نەگرت کە بۆی نارد.

29جا ڕۆحی یەزدان هاتە سەر یەفتاح. لە گلعاد و مەنەشە پەڕییەوە و میچپای گلعادیشی تێپەڕاند، لەوێشەوە بۆ هێرشکردنە سەر عەمۆنییەکان پێشڕەویی کرد. 30ئینجا یەفتاح نەزری11‏:30 نەزر: واتا پابەندکردنی مرۆڤ خۆیەتی بە مەرجێکەوە، لە کاتێکدا کە داخوازییەک بەرز دەکاتەوە بۆ خودا و بە ئەرێ وەڵام دەدرێتەوە لەلایەن خوداوە. بڕوانە سەرژمێری 21‏:2‏.‏ بۆ یەزدان کرد و گوتی: «ئەگەر عەمۆنییەکانت دا بەدەستمەوە، 31ئەوا لە کاتی گەڕانەوەمدا بە سەرکەوتوویی لەلای عەمۆنییەکانەوە، ئەوەی بۆ پێشوازیلێکردنم لە دەرگای ماڵەکەمەوە بێتە دەرەوە، ئەوە بۆ یەزدان دەبێت و وەک قوربانی سووتاندن پێشکەشی دەکەم.»

32ئینجا یەفتاح پەڕییەوە بۆ عەمۆنییەکان بۆ جەنگ لە دژیان و یەزدان ئەوانی دایە دەستی. 33لەنێوان عەرۆعێرەوە و مینیت هەتا ئابێل کەرامیم بیست شارۆچکەی وێران کرد و بەم شێوەیە عەمۆنییەکان کەوتنە ژێردەستی نەوەی ئیسرائیل.

34پاشان یەفتاح گەڕایەوە بۆ میچپا بۆ ماڵەکەی و تەماشای کرد وا کچەکەی بە دەفلێدان و سەماکردنەوە هاتووەتە دەرەوە بۆ پێشوازیلێکردنی. ئەو کچەش تاقانە بوو، جگە لەو کوڕ و کچی دیکەی نەبوو. 35لەو کاتەدا کە چاوی پێکەوت جلەکانی دادڕی و گوتی: «ئای کچەکەم ئەژنۆت شکاندم و ژیانت لێ تاڵ کردم، چونکە سوێندم بۆ یەزدان خواردووە و ناتوانم لێی پاشگەز ببمەوە.»

36ئەویش پێی گوت: «ئەی باوکە تۆ نەزرت بۆ یەزدان کردووە. بەوەم لەگەڵ بکە کە لە دەمت هاتووەتە دەرەوە، چونکە یەزدان تۆڵەی بۆ سەندییەوە لە دوژمنەکانت، لە عەمۆنییەکان.» 37پاشان بە باوکی گوت: «با ئەو کارەم لەگەڵدا بکرێت، دوو مانگ لێم بگەڕێ هەتا بڕۆم و لەسەر چیاکان بگەڕێم و لەگەڵ هاوڕێیەکانم شیوەن بگێڕم، چونکە هەرگیز شوو ناکەم.»

38ئەویش گوتی: «بڕۆ.» دوو مانگ ناردی، ڕۆیشت و لەگەڵ دەستە خوشکەکانی لەسەر چیاکان شیوەنی گێڕا، چونکە هەرگیز شوو ناکات. 39لە کۆتایی دوو مانگەکەدا گەڕایەوە بۆ لای باوکی، ئیتر ئەو نەزرەی کردبووی ئەنجامی دا، کچەکەش پاکیزە بوو.

ئیتر ئەمە لەناو ئیسرائیلدا بوو بە نەریت 40کە کچەکانی ئیسرائیل ساڵانە چوار ڕۆژ دەچن بۆ ئەوەی شیوەن بۆ کچەکەی یەفتاحی گلعادی بگێڕن.